2023. bila je još jedna dobra godina za glazbenu industriju. Prema posljednjem IFPI-jevom Global Music Reportu, svjetski prihodi od snimljene glazbe porasli su 10 posto na 28,6 milijardi dolara prošle godine, što je novi rekord - barem u nominalnom iznosu. Ovo je deveta uzastopna godina rasta globalne glazbene industrije nakon gotovo dva desetljeća postupnog pada. I dok je streaming ponovno bio najveći pokretač tog rasta, dosegnuvši 19,3 milijarde dolara 2023., fizička prodaja glazbe također je porasla treću godinu zaredom. Zahvaljujući oporavku prodaje CD-a i kontinuiranoj popularnosti vinila, prodaja fizičkog formata popela se na 5,1 milijardu dolara, s povijesno najniže razine od 3,7 milijardi dolara 2020. godine.
Prema IFPI-ju, glazbena industrija dosegnula je dno 2014., kada je prihod bio na najnižoj razini u 20 godina od 13,0 milijardi dolara, više od 9 milijardi dolara manje nego 15 godina ranije, kada je samo fizička prodaja glazbe iznosila 22,2 milijarde dolara na vrhuncu CD-a. doba. Nakon početnog oklijevanja glazbene industrije da prihvati usluge strujanja, izdavačke kuće i umjetnici su, čini se, slijedili primjer potrošača u prihvaćanju da je budućnost glazbe u digitalnoj distribuciji. Prošle je godine digitalna glazba činila lavovski udio u svjetskim glazbenim prihodima, a same usluge streaminga činile su 67 posto ukupnog prihoda u industriji. Prema IFPI-ju, 667 milijuna ljudi koristilo je plaćenu pretplatu na streaming glazbe do kraja 2023., a prihodi od streaminga sada su znatno veći nego što je prodaja digitalnog preuzimanja ikada bila.
Kao što naš grafikon lijepo ilustrira, prijelaz na digitalnu distribuciju potaknuo je pad glazbene industrije i pomogao ga zaustaviti. Nakon zlatnog doba CD-a, koje je podiglo svjetske prihode od glazbe do neviđenih visina tijekom 1990-ih, pojava MP3-a i dijeljenja datoteka pogodila je glazbenu industriju poput potresa. Između 2001. i 2010. fizička prodaja glazbe pala je za više od 60 posto, izbrisavši 14 milijardi dolara godišnjeg prihoda. Tijekom istog razdoblja prodaja digitalne glazbe porasla je s nula na 4 milijarde dolara, što nije bilo ni izdaleka dovoljno da nadoknadi pad prodaje CD-a. Tek nakon pojave i širokog prihvaćanja usluga strujanja glazbe, sreća glazbene industrije ponovno se počela okretati.
U trećem kvartalu 2024. prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj iznosila je 1.349 eura, što je 3% više u odnosu na prethodni kvartal i čak 16% više nego u istom razdoblju lani.
Predviđa se da će prodaja poslovnog softvera putem tržišta u oblaku Hyperscaler – predvođena AWS-om, Microsoftom i Google Cloudom – doseći 85 milijardi dolara do 2028., što će porasti sa 16 milijardi dolara u 2023.
Globalno tržište poluvodiča za automobile na putu je premašiti 88 milijardi dolara do 2027., potaknuto rastućom potražnjom za čipovima za računalstvo visokih performansi (HPC), jedinicama za grafičku obradu (GPU), radarskim čipovima i laserskim senzorima.