Generirajući gotovo polovicu globalnih prihoda od videoigara, Azija i Pacifik je regija s najvećim udjelom prihoda, a slijedi je Sjeverna Amerika. Godine 2023. Kina je bila najveće svjetsko tržište igara na sreću, nakon što je pretekla Sjedinjene Države na drugom mjestu. Japan, glavno tržište s omiljenim gaming proizvodima diljem svijeta, zauzeo je treće mjesto.
Dok je prodaja fizičkih igara u stalnom padu porasla tijekom posljednje velike krize, digitalna prodaja čini većinu prihoda od videoigara u cijelom svijetu. Sve u svemu, mobilne igre jedan su od najvećih segmenata igara, s blizu 100 milijardi američkih dolara godišnjeg prihoda. Samo hardver i oglašavanje u igrici donose veći novac.
Generirajući gotovo polovicu globalnih prihoda od videoigara, Azija i Pacifik je regija s najvećim udjelom prihoda, a slijedi je Sjeverna Amerika. Godine 2023. Kina je bila najveće svjetsko tržište igara na sreću, nakon što je pretekla Sjedinjene Države na drugom mjestu. Japan, glavno tržište s omiljenim gaming proizvodima diljem svijeta, zauzeo je treće mjesto.
Ove godine se industrija procjenjuje na 447,31 milijardu dolara što je 12,8 posto u odnosu na 2023. godinu, a do 2032. godine prema podacima Statiste i njihovoj analizi tržište bi trebalo dosegnuti 1,065 trilijuna dolara.
Upravo o stanju na gaming tržištu razgovarali smo na najvećem sajmu gaming industrije Gamescom u Kölnu i to u našoj prvoj ekskluzivnoj TV emisji. U ovoj emisji za ICTbusiness TV govore Benjamin Noah Maričak iz Hrvatskog audiovizualnog centra koji inače potiče ovaj dio kreativnih industrija, a tu su još Damian Antolak iz Pixel Perfect Dude, Darian Kosić direktor domaćeg studija Today's Games Studio i za kraj emisije Hrvoje Horvatek direktor Ironwarda.
Rast kibernetičkih prijetnji istodobno povećava pritisak na organizacije, stručnjake i zakonodavce. Dok se raspravlja o novim mogućnostima umjetne inteligencije, brojni napadi i dalje iskorištavaju lozinke, ljudske pogreške i nedovoljno zaštićene sustave. Četiri razgovora povezuju konkretne primjere napada s pitanjima prevencije, ulaganja, regulatorne usklađenosti i pravne odgovornosti.
Podatkovni centri sve su važniji dio digitalne infrastrukture, ali njihov razvoj ne ovisi samo o potražnji za računalnim kapacitetima. U Hrvatskoj se istodobno otvaraju pitanja dostupnosti električne energije, stručnih kadrova, regulatornih postupaka i tržišnog pozicioniranja. Četiri sugovornika razmatraju što domaća industrija može naučiti iz europskih iskustava i kako odgovoriti na nove potrebe korisnika.
Dani komunikacija 2026 ponovno su pokazali koliko se brzo mijenja industrija u kojoj se preklapaju kreativnost, tehnologija, mediji, marketing i poslovna strategija. Nova ICTbusiness TV emisija donosi četiri pogleda na promjene koje donosi umjetna inteligencija, fragmentacija komunikacijskih kanala i sve veći pritisak na kompanije i pojedince da u moru sličnog sadržaja pronađu vlastiti glas. U središtu razgovora nije pitanje hoće li se AI koristiti, nego što čovjek mora zadržati kako tehnologija ne bi postala zamjena za originalno razmišljanje.
