Nakon vala generativne umjetne inteligencije u 2023. i 2024., 2025. je pokazala jasnu podjelu tržišta: dok su jedne organizacije počele ugrađivati AI u temeljne procese i odlučivanje, druge su ostale na razini izoliranih pilot-projekata bez mjerljivih učinaka. Ulaskom u 2026. umjetna inteligencija prestaje biti prezentacijska tema i postaje pitanje infrastrukture, energije, regulatorne usklađenosti i povrata ulaganja.
U trenutku kada se umjetna inteligencija iz eksperimentalne faze definitivno preselila u središte poslovnih, infrastrukturnih i društvenih rasprava, nova emisija donosi analitički presjek ključnih pomaka koji su obilježili razdoblje od početka 2025. do danas, ali i jasne naznake onoga što čeka organizacije i društvo u 2026. godini. Fokus emisije nije na tehnološkoj fascinaciji, nego na posljedicama – za gospodarstvo, obrazovanje i sposobnost kritičkog razmišljanja.
Početak emisije donosi razgovor s prof. dr. sc. Blaženka Divjak otvara temu sudara očekivanja i stvarnosti. Nakon vala generativne umjetne inteligencije u 2023. i 2024., 2025. je pokazala jasnu podjelu tržišta: dok su jedne organizacije počele ugrađivati AI u temeljne procese i odlučivanje, druge su ostale na razini izoliranih pilot-projekata bez mjerljivih učinaka. Ulaskom u 2026. umjetna inteligencija prestaje biti prezentacijska tema i postaje pitanje infrastrukture, energije, regulatorne usklađenosti i povrata ulaganja. AI se više ne gradi kao softverski dodatak, nego kao fizička i energetska infrastruktura koja dubinski mijenja IT industriju.
„Kada govorimo o umjetnoj inteligenciji, moramo biti svjesni da se radi o svojevrsnom kvantnom skoku. Taj skok neće biti vidljiv samo u industriji, nego će imati duboke posljedice i na društvo u cjelini. Već sada vidimo snažan utjecaj na obrazovni sustav i načine na koje ljudi stječu znanja. Po prvi put suočeni smo s elementom dijaloga, ili barem iluzije dijaloga, s tehnologijom“, objašnjava Blaženka Divjak.
Širu društvenu i istraživačku perspektivu donosi dr. sc. Boris Jokić, koji upozorava na jaz između tehnološkog potencijala i organizacijske zrelosti. Iako velik broj tvrtki deklarativno koristi umjetnu inteligenciju, stvarni financijski učinci često izostaju zbog loše definiranih procesa, nekvalitetnih podataka i nejasnih odgovornosti. Istodobno, europski kontekst dodatno pojačava pritisak kroz punu primjenu EU AI Acta, čime umjetna inteligencija postaje i regulatorni izazov. Za Hrvatsku to znači i rizik i priliku: manji sustavi suočavaju se s opterećenjem, dok se domaćim IT tvrtkama i savjetnicima otvara prostor za razvoj usluga vezanih uz usklađenost, sigurnost i upravljanje AI sustavima. „Danas svjedočimo situaciji u kojoj su upravo sustavi umjetne inteligencije u pozadini digitalnih „otoka“ na kojima se temelje društvene mreže, a istodobno se u pojedinim državama razmatra njihovo ograničavanje ili čak zabrana. Postoji realna mogućnost da određeni krugovi, kako u Europskoj uniji tako i u Sjedinjenim Američkim Državama, razmišljaju o zabrani pristupa umjetnoj inteligenciji i društvenim mrežama djeci do određene dobi“, ističe Jokić.
Filozofsku i dugoročnu dimenziju donosi dr. sc. Marko Vučetić, koji jasno razdvaja tri faze razvoja. Prije godinu dana dominirala su obećanja i eksperimentiranje, danas industrijalizacija i pritisak na dokazivanje vrijednosti, a za godinu dana slijedi faza selekcije u kojoj neće opstati svi projekti. Umjetna inteligencija, upozorava, postaje obveza, a ne konkurentska prednost.
I na kraju emisije o obrazovanu govori doc. dr. sc. Vjeran Bušelić autor knjige „In Search for Knowledge: Reskilling for Generative AI from the First Principle“. Generativni AI, bez jasnog pedagoškog okvira, sve češće se koristi kao prečac umjesto alata za produbljivanje znanja, što vodi slabljenju kritičkog razmišljanja. Problem nije u tehnologiji, nego u sustavu koji već ima strukturne slabosti. Bez temeljnih kompetencija – razumijevanja, argumentacije i logičkog zaključivanja – umjetna inteligencija postaje zamjena za znanje, a ne njegova nadogradnja.
„Knjigu sam napisao prije otprilike godinu dana i važno je naglasiti da ona nije knjiga o umjetnoj inteligenciji kao tehnologiji, nego prije svega o nama i načinu na koji mi tu tehnologiju doživljavamo. Sve u konačnici prolazi kroz čovjeka, kroz naše iskustvo, vrijednosti i razumijevanje, i upravo je to središnja tema knjige“, pojašnjava Bušelić.
Ovogodišnji MWC u Barceloni pokazuje da se granice između telekomunikacija, svemirske infrastrukture, umjetne inteligencije i potrošačke elektronike ubrzano brišu. Nova ICTbusiness TV emisija donosi pogled na tehnologije koje mijenjaju dostupnost mreže, autonomiju uređaja, zaštitu podataka i poslovne modele operatora. Zajednička poruka razgovora jest da budući rast neće ovisiti samo o bržim mrežama, nego o sposobnosti industrije da povezivost pretvori u sigurnu, korisnu i lokalno održivu uslugu.
Ovogodišnji MWC u Barceloni pokazuje da se telekom industrija istodobno suočava s pritiskom na postojeće resurse i otvara prostor za potpuno nove načine upravljanja mrežama. U ekskluzivnoj ICTbusiness TV emisiji razgovara se o spektru kao ograničenom državnom resursu, privatnim mobilnim mrežama u kritičnoj infrastrukturi, satelitskom povezivanju udaljenih područja te AI sustavima koji postupno ulaze u operativne i korisničke procese.
U novoj emisiji ICT na Ti gost je Mario Gudelj, voditelj projekta Pantheon, jednog od najambicioznijih AI podatkovnih centara u Europi, ali i svijetu, čija se konačna vrijednost investicije procjenjuje na više od 50 milijardi eura. Emisija donosi razgovor o tome zašto podatkovni centri nove generacije više nisu samo ICT projekti, nego prije svega energetski, infrastrukturni i strateški projekti koji mogu dugoročno promijeniti položaj Hrvatske na europskoj digitalnoj karti.
