Qelo je startup koji svoj poslovni model temelji na prognozama europskih statistika prema kojima bi već sljedeće godine na hrvatskim cestama moglo biti 40 tisuća, a 2030. godine čak 200 tisuća električnih vozila.
Hrvatsko tržište električnih vozila (EV) bilježi postupan, ali stalan rast, prateći globalne i europske trendove prema elektrifikaciji transporta. Iako su brojke prodanih EV-ova i dalje relativno niske u usporedbi s konvencionalnim vozilima, primjetan je porast interesa i kupnje, potaknut kombinacijom državnih poticaja, sve veće svijesti o ekološkim prednostima i rastućom ponudom modela.
Qelo je startup koji svoj poslovni model temelji na prognozama europskih statistika prema kojima bi već sljedeće godine na hrvatskim cestama moglo biti 40 tisuća, a 2030. godine čak 200 tisuća električnih vozila.
Objavili su svoju prvu ponudu 3000 konvertibilnih obveznica nominalne vrijednosti tisuću eura. Kamata na obveznicu je fiksna, iznosi 8% godišnje, a isplaćuje se polugodišnje. Rok za potpunu isplatu glavnice je tri godine, nakon čega vlasnici obveznice mogu taj instrument, ako žele, zamijeniti za udio u tvrtki.
O svemu tome razgovaramo s jednim od osnivača tvrtke Predragom Šeatovićem koji ističe kako će tri milijuna eura koje će prikupiti obveznicama tvrtka će uložiti u daljnji razvoj vlastite mreže od 60 brzih punjača na 18 lokacija diljem naše zemlje. Dio sredstava bit će uloženo i u poboljšanje usluge koja se temelji na Qelo kartici, koja služi za identifikaciju i autorizaciju korisnika na bilo kojem punjaču za električna vozila u Hrvatskoj i 800 tisuća punjača u Europskoj uniji.
Podaci govore, kako razvoj infrastrukture za punjenje električnih vozila ključan je za daljnji rast tržišta. U Hrvatskoj se mreža javnih punjača postupno širi, prvenstveno u većim gradovima, duž autocesta i u turističkim središtima. Međutim, gustoća punjača i dalje zaostaje za potrebama potencijalnih i postojećih korisnika EV-ova, posebice u ruralnim područjima.
Investicije u javnu i privatnu infrastrukturu za punjenje su neophodne. Državne i lokalne vlasti, zajedno s privatnim tvrtkama, sve više prepoznaju važnost ulaganja u ovu infrastrukturu. Također, sve je veći broj stambenih zgrada i poslovnih prostora koji instaliraju vlastite punionice.
Europska unija aktivno radi na poticanju izgradnje sveobuhvatne i interoperabilne mreže punjača diljem država članica. Ciljevi uključuju osiguravanje dovoljnog broja punjača na javnim mjestima, duž glavnih prometnih koridora i na privatnim posjedima. Usvajaju se standardi za punjače i plaćanje kako bi se olakšalo korištenje električnih vozila na cijelom kontinentu.
Europska regulativa također sve više obvezuje države članice na postavljanje ciljeva za razvoj infrastrukture za punjenje, uzimajući u obzir rastući broj električnih vozila. Fokus je na brzom punjenju duž autocesta i na osiguravanju pristupačnosti punjačima u urbanim i ruralnim područjima.
Rast kibernetičkih prijetnji istodobno povećava pritisak na organizacije, stručnjake i zakonodavce. Dok se raspravlja o novim mogućnostima umjetne inteligencije, brojni napadi i dalje iskorištavaju lozinke, ljudske pogreške i nedovoljno zaštićene sustave. Četiri razgovora povezuju konkretne primjere napada s pitanjima prevencije, ulaganja, regulatorne usklađenosti i pravne odgovornosti.
Podatkovni centri sve su važniji dio digitalne infrastrukture, ali njihov razvoj ne ovisi samo o potražnji za računalnim kapacitetima. U Hrvatskoj se istodobno otvaraju pitanja dostupnosti električne energije, stručnih kadrova, regulatornih postupaka i tržišnog pozicioniranja. Četiri sugovornika razmatraju što domaća industrija može naučiti iz europskih iskustava i kako odgovoriti na nove potrebe korisnika.
Dani komunikacija 2026 ponovno su pokazali koliko se brzo mijenja industrija u kojoj se preklapaju kreativnost, tehnologija, mediji, marketing i poslovna strategija. Nova ICTbusiness TV emisija donosi četiri pogleda na promjene koje donosi umjetna inteligencija, fragmentacija komunikacijskih kanala i sve veći pritisak na kompanije i pojedince da u moru sličnog sadržaja pronađu vlastiti glas. U središtu razgovora nije pitanje hoće li se AI koristiti, nego što čovjek mora zadržati kako tehnologija ne bi postala zamjena za originalno razmišljanje.
