Optičke mreže posljednjih godina postaju temelj digitalne ekonomije, a Hrvatska pritom ostvaruje zamjetan napredak. HT bilježi snažan rast interesa upravo u manjim gradovima i ruralnim područjima, gdje optika nije samo tehnološki iskorak, nego ključan alat za smanjivanje digitalnog jaza. U emisiji se otkriva kako kombinacija vlastitih ulaganja i EU fondova ubrzava izgradnju na lokacijama gdje komercijalna isplativost inače ne postoji, te kako se godišnje gradi više od sto tisuća novih priključaka prema cilju od milijun povezanih kućanstava i kompanija.
U novoj emisiji ICT na Ti donosimo priču o jednom od najvažnijih infrastrukturnih projekata današnjice – ubrzanom razvoju optičkih mreža i transformaciji koju donose hrvatskom gospodarstvu, građanima i lokalnim zajednicama. Gošća emisije je Teodora Perković, direktorica Odjela za upravljanje programima i projektima u Hrvatskom Telekomu, koja otkriva što se događa iza kulisa najvećeg infrastrukturnog ulaganja u Hrvatskoj.
Optičke mreže posljednjih godina postaju temelj digitalne ekonomije, a Hrvatska pritom ostvaruje zamjetan napredak. HT bilježi snažan rast interesa upravo u manjim gradovima i ruralnim područjima, gdje optika nije samo tehnološki iskorak, nego ključan alat za smanjivanje digitalnog jaza. U emisiji se otkriva kako kombinacija vlastitih ulaganja i EU fondova ubrzava izgradnju na lokacijama gdje komercijalna isplativost inače ne postoji, te kako se godišnje gradi više od sto tisuća novih priključaka prema cilju od milijun povezanih kućanstava i kompanija.
Ona govori i koja su najveća operativna i regulatorna uska grla. Perković otvoreno progovara o sporim i složenim procedurama dobivanja dozvola, izazovima koordinacije s lokalnim samoupravama i infrastrukturnim tvrtkama te problemu nedostatka kvalificirane radne snage na terenu. Objašnjava koje se digitalne metode i novi modeli suradnje koriste kako bi se projekti ubrzali, te koje promjene u zakonodavnom okviru još nedostaju da bi se izgradnja dodatno pojednostavila.
Posebna se pozornost u emisiji posvećuje tzv. bijelim zonama – područjima u kojima do danas gotovo da i nije postojala širokopojasna infrastruktura. HT je nositelj EU projekata koji pokrivaju oko dvjesto tisuća kućanstava u ruralnim dijelovima zemlje, a velika većina tih projekata već je završena. No ostaje pola milijuna kućanstava za koja još ne postoji predviđeno sufinanciranje, što otvara pitanje novog vala potpora i šire državne strategije proširenja mreža.
Ona govori i o prednostima koje donosi brzi pristup internetu kao što su stabilniji IPTV, bolji gaming bez kašnjenja, pouzdan rad od kuće i temelj za razvoj pametnih kuća i IoT rješenja. Uz to, Teodora Perković objašnjava zašto je optička infrastruktura ključna za ostvarenje ciljeva Europske komisije u okviru inicijative Digitalna dekada 2030. te kako je Hrvatska u posljednjem izvješću ostvarila jedan od najvećih skokova u EU zahvaljujući ubrzanom razvoju mreža velikog kapaciteta.
Od mladog inženjera u Zagrebu do čelnih pozicija u globalnom Ericssonovu sustavu, upravljanja tisućama razvojnih stručnjaka i partnerske pozicije u jednoj od najpoznatijih svjetskih konzultantskih kompanija. Takav je profesionalni put prošao Siniša Krajnović, predsjednik Uprave Ericssona Nikole Tesle, koji se nakon gotovo dva desetljeća međunarodne karijere vratio u Hrvatsku. U movo emisiji ICT na Ti razgovarali smo o njegovim iskustvima u Irskoj, Japanu, Mađarskoj, Švedskoj i Kini, upravljanju velikim tehnološkim organizacijama te promjenama koje umjetna inteligencija donosi ICT industriji i društvu.
Hrvatska ICT industrija ulazi u razdoblje u kojem dosadašnji modeli poslovanja, razvoj softvera i način korištenja podataka prolaze kroz velike promjene. Umjetna inteligencija više nije samo dodatna tehnologija koju kompanije uvode u postojeće proizvode, nego sve snažnije utječe na njihov razvoj, cijene i tržišnu poziciju. O izazovima domaćeg IT sektora, globalnoj konkurenciji, upravljanju podacima i budućnosti softverske industrije u 105. emisiji ICT na Ti razgovarali smo s Draženom Oreščaninom, suosnivačem tvrtki Solvership i Legit Software.
Kibernetička sigurnost posljednjih je godina prerasla okvire tradicionalne zaštite informacijskih sustava i postala jedno od važnijih pitanja upravljanja poslovanjem. Sve veća ovisnost tvrtki o digitalnim tehnologijama, rast broja prijetnji i stroži regulatorni zahtjevi mijenjaju način na koji organizacije moraju pristupati zaštiti svojih podataka, zaposlenika i poslovnih procesa. O tome što se događa na tržištu i kako će se sigurnosna industrija razvijati u sljedećim godinama u 104. emisiji ICT na Ti razgovarali smo s Igorom Pavlekovićem iz tvrtke Nephos. U središtu razgovora našli su se odgovornost uprava, sigurnost digitalnih identiteta, koncept Zero Trust i utjecaj umjetne inteligencije na razvoj kibernetičkih prijetnji.
