Optičke mreže posljednjih godina postaju temelj digitalne ekonomije, a Hrvatska pritom ostvaruje zamjetan napredak. HT bilježi snažan rast interesa upravo u manjim gradovima i ruralnim područjima, gdje optika nije samo tehnološki iskorak, nego ključan alat za smanjivanje digitalnog jaza. U emisiji se otkriva kako kombinacija vlastitih ulaganja i EU fondova ubrzava izgradnju na lokacijama gdje komercijalna isplativost inače ne postoji, te kako se godišnje gradi više od sto tisuća novih priključaka prema cilju od milijun povezanih kućanstava i kompanija.
U novoj emisiji ICT na Ti donosimo priču o jednom od najvažnijih infrastrukturnih projekata današnjice – ubrzanom razvoju optičkih mreža i transformaciji koju donose hrvatskom gospodarstvu, građanima i lokalnim zajednicama. Gošća emisije je Teodora Perković, direktorica Odjela za upravljanje programima i projektima u Hrvatskom Telekomu, koja otkriva što se događa iza kulisa najvećeg infrastrukturnog ulaganja u Hrvatskoj.
Optičke mreže posljednjih godina postaju temelj digitalne ekonomije, a Hrvatska pritom ostvaruje zamjetan napredak. HT bilježi snažan rast interesa upravo u manjim gradovima i ruralnim područjima, gdje optika nije samo tehnološki iskorak, nego ključan alat za smanjivanje digitalnog jaza. U emisiji se otkriva kako kombinacija vlastitih ulaganja i EU fondova ubrzava izgradnju na lokacijama gdje komercijalna isplativost inače ne postoji, te kako se godišnje gradi više od sto tisuća novih priključaka prema cilju od milijun povezanih kućanstava i kompanija.
Ona govori i koja su najveća operativna i regulatorna uska grla. Perković otvoreno progovara o sporim i složenim procedurama dobivanja dozvola, izazovima koordinacije s lokalnim samoupravama i infrastrukturnim tvrtkama te problemu nedostatka kvalificirane radne snage na terenu. Objašnjava koje se digitalne metode i novi modeli suradnje koriste kako bi se projekti ubrzali, te koje promjene u zakonodavnom okviru još nedostaju da bi se izgradnja dodatno pojednostavila.
Posebna se pozornost u emisiji posvećuje tzv. bijelim zonama – područjima u kojima do danas gotovo da i nije postojala širokopojasna infrastruktura. HT je nositelj EU projekata koji pokrivaju oko dvjesto tisuća kućanstava u ruralnim dijelovima zemlje, a velika većina tih projekata već je završena. No ostaje pola milijuna kućanstava za koja još ne postoji predviđeno sufinanciranje, što otvara pitanje novog vala potpora i šire državne strategije proširenja mreža.
Ona govori i o prednostima koje donosi brzi pristup internetu kao što su stabilniji IPTV, bolji gaming bez kašnjenja, pouzdan rad od kuće i temelj za razvoj pametnih kuća i IoT rješenja. Uz to, Teodora Perković objašnjava zašto je optička infrastruktura ključna za ostvarenje ciljeva Europske komisije u okviru inicijative Digitalna dekada 2030. te kako je Hrvatska u posljednjem izvješću ostvarila jedan od najvećih skokova u EU zahvaljujući ubrzanom razvoju mreža velikog kapaciteta.
U novoj emisiji ICT na Ti gost je Mario Gudelj, voditelj projekta Pantheon, jednog od najambicioznijih AI podatkovnih centara u Europi, ali i svijetu, čija se konačna vrijednost investicije procjenjuje na više od 50 milijardi eura. Emisija donosi razgovor o tome zašto podatkovni centri nove generacije više nisu samo ICT projekti, nego prije svega energetski, infrastrukturni i strateški projekti koji mogu dugoročno promijeniti položaj Hrvatske na europskoj digitalnoj karti.
U novoj emisiji ICT na Ti gost je Nikola Smirčić, jedan od ljudi koji stoje iza projekta Zoyya, domaće platforme koja je od alata za online rezervacije izrasla u puno šire rješenje za digitalizaciju poslovanja pružatelja usluga. Emisija donosi priču o tome kako je iz početne ideje, nastale neposredno prije lockdowna, razvijen proizvod koji danas obuhvaća rezervacije, kalendare, upravljanje uslugama, fiskalizaciju, naplatu, skladišno poslovanje, pregled prihoda i troškova te marketplace kroz koji korisnici mogu pronaći i rezervirati usluge.
MWC 2026 pokazao je da telekom i ICT industrija ulaze u fazu u kojoj sama povezivost više nije dovoljna za dugoročan rast. U središtu pozornosti sada su monetizacija mreža, pametnija automatizacija, razvoj uređaja unutar šireg digitalnog ekosustava i sve ozbiljnija pitanja povjerenja i sigurnosti. Umjetna inteligencija pritom više nije samo dodatak, nego alat koji mijenja način upravljanja mrežama, razvoj usluga i poslovnu učinkovitost kompanija. Istodobno raste važnost tehnološke suverenosti, lokalne kontrole nad podacima i otpornosti opskrbnih lanaca. Uz sve to, industrija se sve ozbiljnije priprema za 6G i postkvantnu sigurnost, odnosno za razdoblje u kojem će zaštita komunikacija postati jednako važna kao i njihova brzina. Zbog toga ovogodišnja Barcelona nije ponudila samo pregled novih tehnologija, nego i jasniji uvid u to kako će izgledati sljedeća faza tržišne utakmice.
