Upravljanje rizicima, politike kibernetičke sigurnosti i edukacija zaposlenika nešto su na što treba obratiti pozornost kako bi bili sigurni u svijetu ovisnom o tehnologiji
Umjetna inteligencija (AI) i strojno učenje (ML) transformiraju kibernetičku sigurnost omogućujući brže i točnije otkrivanje prijetnji. Ove tehnologije analiziraju goleme količine podataka kako bi identificirale neobične obrasce i ponašanja koji mogu ukazivati na sigurnosnu prijetnju. Za CMS, implementacija AI i ML može značajno poboljšati našu sposobnost otkrivanja i odgovora na prijetnje u stvarnom vremenu, smanjujući prozor mogućnosti za napadače ili čak automatizirati suvišne zadatke povezane s NIST okvirom za upravljanje rizicima.
Upravljanje rizicima, politike kibernetičke sigurnosti i edukacija zaposlenika nešto su na što treba obratiti pozornost kako bi bili sigurni u svijetu ovisnom o tehnologiji, ističe za ICT na Ti Krešimir Filla, sigurnosni stručnjak iz Combisa.
Ransomware ostaje među najvećim prijetnjama, s naprednim tehnikama poput enkripcije u prekidima i napada bez ucjene. Kibernetički napadi u političke svrhe sve su češći, posebno u kontekstu sukoba poput onoga između Rusije i Ukrajine. Grupe povezane s državama koriste DDoS i wipere protiv kritičnih infrastruktura. Sigurnosni tokeni su postali cilj jer omogućuju pristup cloud resursima. Microsoft je imao nekoliko incidenata s curenjem tokena, uključujući slučaj s kompromitiranim Azure SAS tokenom. Zlonamjerni akteri sve više ciljaju repozitorije otvorenog koda, koristeći metode poput tipografskih pogrešaka (typosquatting), preuzimanja brendova (brandjacking) i napada ovisnosti (dependency confusion) kako bi uveli zlonamjerni kod. Napadi temeljeni na tipografskim pogreškama iskorištavaju pogrešno napisane nazive paketa u repozitorijima, dok brendjacking koristi imitaciju poznatih biblioteka za uvođenje zlonamjernog koda. Povećan broj Zero-day ranjivosti omogućuje hakerskim grupama proboj sigurnosnih sustava bez unaprijed dostupnih zakrpa.
U novoj emisiji ICT na Ti gost je Mario Gudelj, voditelj projekta Pantheon, jednog od najambicioznijih AI podatkovnih centara u Europi, ali i svijetu, čija se konačna vrijednost investicije procjenjuje na više od 50 milijardi eura. Emisija donosi razgovor o tome zašto podatkovni centri nove generacije više nisu samo ICT projekti, nego prije svega energetski, infrastrukturni i strateški projekti koji mogu dugoročno promijeniti položaj Hrvatske na europskoj digitalnoj karti.
U novoj emisiji ICT na Ti gost je Nikola Smirčić, jedan od ljudi koji stoje iza projekta Zoyya, domaće platforme koja je od alata za online rezervacije izrasla u puno šire rješenje za digitalizaciju poslovanja pružatelja usluga. Emisija donosi priču o tome kako je iz početne ideje, nastale neposredno prije lockdowna, razvijen proizvod koji danas obuhvaća rezervacije, kalendare, upravljanje uslugama, fiskalizaciju, naplatu, skladišno poslovanje, pregled prihoda i troškova te marketplace kroz koji korisnici mogu pronaći i rezervirati usluge.
MWC 2026 pokazao je da telekom i ICT industrija ulaze u fazu u kojoj sama povezivost više nije dovoljna za dugoročan rast. U središtu pozornosti sada su monetizacija mreža, pametnija automatizacija, razvoj uređaja unutar šireg digitalnog ekosustava i sve ozbiljnija pitanja povjerenja i sigurnosti. Umjetna inteligencija pritom više nije samo dodatak, nego alat koji mijenja način upravljanja mrežama, razvoj usluga i poslovnu učinkovitost kompanija. Istodobno raste važnost tehnološke suverenosti, lokalne kontrole nad podacima i otpornosti opskrbnih lanaca. Uz sve to, industrija se sve ozbiljnije priprema za 6G i postkvantnu sigurnost, odnosno za razdoblje u kojem će zaštita komunikacija postati jednako važna kao i njihova brzina. Zbog toga ovogodišnja Barcelona nije ponudila samo pregled novih tehnologija, nego i jasniji uvid u to kako će izgledati sljedeća faza tržišne utakmice.
