Moderna računala imaju osjetno bolji hardver od onih iz davne i ne tako davne prošlosti, ali činjenica je da su sporija prilikom obavljanja osnovnih funkcija, što je zaintrigiralo ekpu s portala Hackaday.
Naime, usporedili su osam godina staro računalo i moderni laptop iz ove godine. Dok stariji hardver bez problema otvara Windows aplikacije, uključujući command prompt i Notepad, moderniji laptop kao da se muči jer vrijeme odgovora iznimno je sporo, vidljivo golim okom. Zašto?
To pitanje muči i stručnjake, ali nemaju definitivan odgovor. Nagađaju da je to do modernog softvera, koji u novije vrijeme ide na masovnost ispred praktičnosti, stabilnosti i funkcionalnosti. To ne znači da je manje kvalitetan, samo da je bitno "teži" za računala, čak i ona moderna.
Konkretnije, developeri se danas trude minimizirati vrijeme razvoja svojih programa, a istovremeno maksimizirati broj platformi na kojima se pokreću, što uključuje korištenje raznih slojeva kompatibilnosti pa se softver dodatno udaljava od hardvera i povećava vrijeme pokretanja programa. Ukratko rečeno, stvara se latencija.
Kod nativnih aplikacija takvih problema nema, ali sve je manje nativnih aplikacija. Primjerice, čak je i Notepad sad baziran na UWP-u (Universal Windows Platform).
Iako postoji još mnogo vjerojatnih razloga za ova usporavanja prividne brzine, to je vjerojatno kombinacija mnogih stvari istovremeno. Aplikacije za desktop računala izgrađene sa spomenutim slojem kompatibilnosti, softverske kompanije koje smanjuju vlastite troškove i pritom se možda ne pridržavaju najboljih praksi programiranja ili jednostavno iskorištavajući prednosti moderne računalne snage kako bi smanjile svoje troškove te, naravno, činjenica da moderni softver često treba više hardverskih resursa za sigurniji i zaštićeniji rad od ekvivalenata iz prošlosti.
Sve veća ponuda nosivih uređaja s ugrađenom umjetnom inteligencijom pretvara tehnologiju koju korisnici nose na tijelu iz alata za praćenje aktivnosti u personalizirane digitalne asistente, pokazuje analiza GlobalData. Istodobno rastu zabrinutosti zbog količine podataka koje takvi uređaji mogu promatrati, snimati i obrađivati.
Pametni satovi sve se više koriste za praćenje kvalitete sna, a osim njegova trajanja mogu bilježiti i pojedine faze spavanja te druge zdravstvene pokazatelje. Među uređajima koji nude takve mogućnosti nalazi se i Honor Watch 6, koji kombinira praćenje sna s mjerenjem otkucaja srca, razine stresa i zasićenosti krvi kisikom.
Globalne isporuke sustava na čipu (SoC), ključnih procesorskih sklopova za pametne telefone, smanjene su za 21 posto u trećem tromjesečju 2026., prema istraživanju Counterpoint Researcha. Glavni su razlozi rast troškova memorije, dulje razdoblje korištenja postojećih telefona i opreznije upravljanje zalihama proizvođača uređaja.
