Samo osam posto Hrvata koristi glas umjesto tipkanja

Samo osam posto Hrvata koristi glas umjesto tipkanja

Agencija Improve provela je istraživanje koliko je glasovna komunikacija s uređajima popularna među internet korisnicima u Hrvatskoj. Rezultati pokazuju da je taj način komunikacije još uvijek rijedak, ali ima naznaka da bi otklanjanje određenih prepreka moglo značajno potaknuti korištenje glasovnih asistenata.

Istraživanje je pokazalo da samo osam posto ispitanika primjenjuje glasovnu komunikaciju s uređajima redovito, odnosno svakog dana ili više puta tjedno, a dodatnih 9 posto to čini povremeno, odnosno više puta mjesečno. Glasovne upute najviše se koriste za pretragu online informacija i pozive, a glavni razlozi zašto korisnici izbjegavaju glasovnu komunikaciju s uređajima je što u tome ne vide dovoljno prednosti u odnosu na tipkanje te neprilagođenost hrvatskom jeziku.

U istraživanju agencije Improve  41 posto ispitanika reklo je da je isprobalo glasovnu komunikaciju, u pravilu sa svojim mobitelom. Glasovne upute najviše se koriste za pretragu online informacija i upućivanje poziva. Glavne pogodnosti korisnici vide u jednostavnosti i uštedi vremena u odnosu na ručno biranje, olakšavanju multitaskinga i praktičnost tijekom vožnje. Korištenje potiče i sve naprednija tehnologija, odnosno točnost prepoznavanja uputa te napredak u prilagođavanju hrvatskom jeziku.

Pola od onih koji redovito ili povremeno daju upute glasom očekuje da će to ubuduće raditi i češće, a ista takva očekivanja ima i svaki peti ispitanik među onima koji sada uslugu rijetko koriste. Redovito korištenje glasovnih uputa zastupljenije je kod mladih u dobnoj skupini 18 do 30 godina. Oni češće glasom aktiviraju glazbu i slanje poruka nego stariji ispitanici.

Što se tiče razloga slabije prihvaćenosti, čest je razlog da korisnici ne vide dovoljno prednosti. Ručno biranje ili tipkanje na koje su navikli čini im se dovoljno brzim i praktičnim. Velika prepreka je i loše iskustvo s glasovnom aktivacijom, odnosno neprilagođenost hrvatskom jeziku te slabo prepoznavanje uputa. Iako je glasovna komunikacija s uređajima za sada relativno rijetka, istraživanje sugerira da mnogi korisnici žele to raditi češće, a razvoj tehnologije i unapređivanje iskustva ohrabrit će i one koji za sada ne koriste glasovne asistente.