Pametni satovi uskoro će znati sve što ste radili tijekom dana

Pametni satovi uskoro će znati sve što ste radili tijekom dana
Pixabay

Pametni satovi napokon su posljednjih nekoliko godina uspjeli pridobiti značajniju bazu korisnika, što se može zahvaliti njihovim općenitim poboljšanjima, boljem dizajnu, ali i činjenici da su mlađe generacije postale samostalnije i lakše kupuju ono što ih zanima. No, stvari su postale i jezovite nakon istraživanja provedenog od strane stručnjaka na Carnegie Mellon University Human-Computer Interaction Institute (HCII).

Naime, uz manje promjene na operativnom sustavu pametnih satova uspjeli su razotkriti cijeli niz aktivnosti vezanih uz korisnika koji ih nosi. Pod time se misli na njegovo kretanje, što podrazumijeva lokacije gdje se nalazi(o), aplikacije koje koristi i općenito sve što radi tog dana, a da se tiče veze s pametnim telefonom i kretanjima.

Tako nešto postiglo se korištenjem brzinomjera na pametnom satu, što automatski znači da aplikacija ima cijeli niz neograničenih mogućnosti, pogodnih za sve one koji žele imati uvid u svaki korak korisnika. Aktivisti će svakako učiniti sve kako bi se ubrzo postavile neke barijere jer pametni satovi lako bi mogli postati uređaji za praćenje kao ništa prije.

Samo, to praćenje nije isključivo negativno, zato postoje problemi u samoj percepciji, kao s toliko stvari na svijetu. Dakle, praćenjem pametni sat može zaključiti kad korisnik vozi pa da ga ne ometa porukama ili obavijestima. Isto to može činiti i kad korisnik vježba, kad radi u kuhinji ili bilo gdje. Ukratko, pametni sat može biti iznimno koristan u pozitivnom smislu.

Nije ni to sve, pametni satovi mogu pomoći obolijema od Parkinsonove bolesti, onima s povišenim ili sniženim tlakom, onima sa srčanim problemima, pa čak može upozoriti korisnika i da njegove navike tijekom tipkanja na tipkovnici može dovesti do ozljede zgloba. Cijeli je niz pozitivnih aspekata.

"Pratili smo 12 osoba tijekom tisuću sati njihove korištenja pametnih satova i prepoznali 25 aktivnosti koje se tiču pomicanja ruke. Ali to je samo početak, manji dio onoga što bismo mogli prepoznati i pomoći korisnicima u svakodnevici, naglasio je dotkorand Gierad Laput iz HCII-a.

Ukratko, stvar je perspektive, jesu li sva ova saznanja negativna ili pozitivna u konačnici...