U Telemachu smo već naglasili kako smo zabrinuti odlukom, ističu na izravan upit ICTbusiness.info vezano uz odluku domaćeg telekom regulatora HAKOM-a o deregulaciji širokopojasnog pristupa internetu i dodaju kako je ulazak kao trećeg konkurenta na područje fiksne mreže, prije nešto više od dvije godine, potaknuo tržišnu utakmicu kakve do tada zapravo i nije bilo.
„Ulaganje Telemacha u optiku motiviralo je i druge operatore na investiranje, što se pokazalo dobrim za korisnike, ali i za digitalni razvoj zemlje. No umjesto da se takvo okružje i dalje potiče, donesena odluka će hrvatsko tržište elektroničkih komunikacija unazaditi. I to upravo sada, kad je tržišna utakmica tek krenula a HT, što je presedan, prema HAKOM-ovoj analizi razvoja tržišnog udjela u prvom kvartalu ove godine povećao svoju dominaciju u fiksnoj“, pojašnjavaju na upit ICTbusiness.info iz Telemacha.
Pritom napominju kako je sporna i činjenica da kriteriji za deregulaciju tržišta u velikoj mjeri odskaču od europskih praksi, što je vidljivo u podjeli tržišta prema tehnologijama – na tržište s bakrenom infrastrukturom i tržište s optikom.
„Umjesto da se razmatra pokrivenost najmanje dva alternativna operatora i njihov maloprodajni tržišni udio, na ovakav način stvara se nerealna sliku stvarnog tržišnog udjela i tržišne snage najvećeg operatora. Ovakva praksa u Europi je provedena samo u Danskoj koja ima nemjerljivo višu pokrivenost fiksnim broadbandom od čak 95 posto“, tvrde u Telemachu.
Iz ovog telekoma napominju i kako je uz tehnološki, sporan i geografski kriterij koji je hrvatsko tržište podijelilo u premale i geografski neusporedive, 572 jedinice, što također nije uobičajena u drugim EU zemljama.
„Deregulirana urbana područja čine 41 posto populacije i to uglavnom veće platežne moći. Češka je primjer države u kojoj je Europska komisija imala primjedbe na snažno segmentirano tržište, no u Češkoj postoji značajno veći broj alternativnih operatora i nema izražene dominacije jednog operatora na način na koji je to prisutno kod nas. Ovako segmentirano tržište potencijalno ostavlja mogućnost i da se cijene brzog interneta u budućnosti razlikuju čak od kvarta do kvarta. Primjerice u Zagrebu koji je podijeljen na 17 jedinica, od čega će se deregulacija provesti u njih 14, što zahtijeva detaljni nadzor“, objašnjavaju iz Telemacha,
Deregulacija telekom tržišta je dobrodošla i uobičajena praksa, no mora joj prethoditi dubinska analiza tržišta koja je za Hrvatsku izostala stoga i nije čudno nezadovoljstvo svih alternativnih operatora, pojašnjavaju dalje i dodaju da Hrvatska s druge strane bilježi dobre primjere razvoja telekom tržišta, i to kada je riječ o mobilnoj mreži u Hrvatskoj, koja ima jednu od najboljih infrastruktura u Europskoj uniji upravo zahvaljujući ulaganjima svih operatora.
„Snažna ulaganja su osigurala korisnicima visoku kvalitetu i mogućnost izbora, što predstavlja zdravo tržišno okruženje. No za razliku od mobilne gdje vlada zdrava konkurencija, zabrinjavajući su pokazatelji razvoja fiksne mreže. Prema DESI indeksu imamo najgoru situaciju u Europskoj uniji po pokrivenosti širokopojasnog interneta. Već dugi niz godina, na tržištu mobilnih usluga posluju tri operatora koji su postigli visoku pokrivenost 4G mobilnim signalom od 99,5 posto. Međutim optičke brzine interneta (od najmanje 100 Mbps) nema niti svako peto kućanstvo, odnosno čak 83 posto kućanstva trenutno ima brzine manje od toga. Posljedica je to nedovoljno konkurentnog tržišta, ali i regulatornog okvira koji je i prije znao biti neusklađen s EU praksama, što je ometalo ulaganja alternativnih operatora“, ističu iz Telemacha.
Pritom ističu kako je Telemach u nešto više od dvije godine u Hrvatsku uložio gotovo 500 milijuna eura, što ga čini jednim od najvećih stranih investitora u Hrvatskoj.
„U zemlju smo doveli trenutno najnapredniju optičku mrežu na svijetu, do 140.000 kućanstava u pet najvećih hrvatskih gradova, a do 2027. godine planiramo pokriti trećinu hrvatskih kućanstava, odnosno njih više od 500 tisuća. No sad se postavlja pitanje što dalje? Kao i ostali operatori, Telemach će se prilagoditi definiranim pravilima, ali deregulacija će sigurno utjecati na daljnje investicijske planove. Konkurentnost koja je uvjetovana investicijama i stvaranjem preduvjeta za poštenu tržišnu utakmicu može biti regulirana mehanizmima koje su HAKOM-u na raspolaganju. Očekujemo da se do kraja godine, kroz unaprjeđenje aktualnog regulatornog okvira koji definira izgradnju i korištenje optičke infrastrukture, osiguraju uvjete za ravnopravnu tržišnu utakmicu te da će regulator te mehanizme i aktivirati“, zaključuju iz Telemacha.
