Vlakovi su u prvom tromjesečju godine prevezli 5,3 posto više putnika i 25,8 posto manje robe u odnosu na isto razdoblje lani, što je utjecalo i na ostvarene prihode.
U prvom tromjesečju ove godine željeznički prijevoz u Hrvatskoj zabilježio je povećanje broja prevezenih putnika i značajan pad količine prevezene robe. Do pada količine prevezene robe došlo je zbog prekida željezničkog prometa iz luke Ploče prema Bosni i Hercegovini, koji je trajao sve do kraja siječnja, ali i velikih infrastrukturnih radova na mreži pruga, učestalih zatvaranja pružnih dionica i smanjenog kapaciteta obilaznih pravaca. Osim generalnog pada tržišta željezničkog teretnog prijevoza, također je, zbog povećanih ulaznih troškova teretnih prijevoznika, došlo i do povećanja cijena prijevoza, a što je posljedično dovelo do smanjenja konkurentnosti željeznice u odnosu na ostale oblike prijevoza.
HŽ Putnički prijevoz d.o.o. prevezao je 5,3 posto više putnika u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Istovremeno je zabilježen porast od 6 posto u ostvarenim putničkim kilometrima.
U teretnom prijevozu, u odnosu na isto razdoblje prošle godine, ukupno je prevezeno 25,8 posto manje robe, uz 7,4 posto manje ostvarenih tonskih kilometara. Zbog manjeg prijevoza robe teretnim prijevoznicima smanjili su se i prihodi za 8,2 posto.
HŽ Cargo zabilježio je pad od 20,2 posto u količini prevezene robe te 13,6 posto u ostvarenim tonskim kilometrima. Ostali teretni prijevoznici prevezli su 29,1 posto manje robe uz 1,5 posto manje ostvarenih tonskih kilometara. HŽ Cargo je tako na kraju prvog tromjesečja imao udjel od 39,5 posto u ukupnoj količini prevezene robe i 45,6 posto u ostvarenim tonskim kilometrima.
Od ukupno 18 registriranih teretnih željezničkih prijevoznika, njih 12 bilo je poslovno aktivno, dok šest prijevoznika u navedenom razdoblju nije prevozilo robu.
Industrijski podaci o tome da samo dio planiranog kapaciteta podatkovnih centara doista ulazi u gradnju pokazuju jaz između investicijskih prezentacija i fizičke realizacije. AI potražnja potaknula je najave kampusa, zakupa i energetskih aranžmana, ali izgradnja ovisi o zemljištu, dozvolama, transformatorima, mrežnom priključku, vodi, hlađenju, radnoj snazi i lokalnom prihvaćanju. Svaki od tih elemenata može odgoditi projekt, a kašnjenje se zatim prenosi na cloud kapacitete, cijene GPU najma i dostupnost enterprise AI usluga. Urednički najzanimljiviji dio nije sama objava, nego pomak koji otkriva u načinu na koji se ICT budžeti i tehnički prioriteti sele prema kapacitetu, pouzdanosti i mjerljivoj poslovnoj vrijednosti.
Microsoftov June 2026 Patch Tuesday donio je sigurnosna ažuriranja za 200 ranjivosti, uključujući više zero-day slabosti i javno objavljenih propusta. Sama brojka po sebi nije samo tehnički detalj, nego signal koliko se enterprise i javni sektor danas moraju oslanjati na discipliniran patch menadžment kako bi održali osnovnu sigurnosnu razinu.
Europska komisija je predstavila paket tehnološke suverenosti čija je okosnica Cloud and AI Development Act (CADA), zakonodavni prijedlog kojim se uvodi jedinstveni okvir za procjenu suverenosti oblaka i umjetne inteligencije za europsku javnu upravu.