Utjecaj Trumpovih carina na globalnu trgovinu i tehnološku industriju

Trumpova administracija najavila je sveobuhvatnu carinu od 10% na većinu ključnih trgovinskih partnera, s učinkom od 9. travnja 2025. Uvoz automobila suočava se s još strmijim udarom od 25% na osobna vozila, a autodijelovi slijede mjesec dana kasnije. Ako se carine implementiraju, prema analizi Counterpoint Researcha, sigurno je da će pogoditi džepove potrošača. Više uvozne carine podići će cijene u ključnim sektorima, od potrošačke elektronike do automobila. Tvrtke će prebaciti troškove na američke kupce, smanjujući kućne proračune i hladeći potražnju. Očigledan rizik je usporavanje potrošnje koje bi moglo teško pogoditi tehnološku industriju. "Teško je ići protiv matematike. Više cijene jednako niža potražnja. To je osnova ekonomije i ne mislim da će ovo dobro završiti ni za koga," rekao je Yang Wang, viši analitičar u Counterpoint Researchu.

SAD ne proizvode pametne telefone. Azija, predvođena Kinom, Južnom Korejom, Tajvanom, Indijom i Vijetnamom, dominira lancem opskrbe i proizvodnjom. Apple, Samsung, Google i drugi igrači oslanjaju se na složene, duboko integrirane mreže koje se sve nalaze izvan SAD-a. Premještanje proizvodnje u SAD ne događa se preko noći (ili ikada) bez masivnih državnih subvencija i cjelodnevne dostupnosti kvalificirane radne snage, a čak i tada, cijene će porasti zbog nedostatka troškovne arbitraže. Američki potrošači osjetit će izravan utjecaj novonamještenih cijena pametnih telefona u već inflatornom okruženju. "Pretpostavljam da je logika 'učiniti preskupim proizvođačima pametnih telefona da proizvode u inozemstvu, pa će se oni na kraju prebaciti u SAD.' Ali to se nikada neće dogoditi bez masivnih subvencija i jeftinije i kvalificirane radne snage. U SAD-u nema apsolutno nikakve troškovne prednosti u proizvodnji," rekao je Neil Shah, potpredsjednik istraživanja u Counterpoint Researchu.

Poluvodiči su možda izbjegli izravne carine, ali će sektor biti izravno pogođen turbulencijama. Proizvođači čipova poput Intela, AMD-a i Qualcomma oslanjaju se na globalne lance opskrbe, a svaki poremećaj u proizvodnji tehnologije će se preliti. Diverzifikacija lanca opskrbe dolazi, a Indija se pozicionira kao potencijalno čvorište. Ali izgradnja tvornica čipova nije igra preko noći, to je višegodišnje kockanje s više milijardi dolara bez jamstava. "Poluvodiči su izravno uzvodno od pametnih telefona. Sektor je drugi na redu da osjeti utjecaj, što bi moglo biti pitanje tromjesečja, ovisno o trenutnim zalihama," rekao je Peter Richardson, potpredsjednik istraživanja u Counterpoint Researchu.

S carinom od 25% na uvoz osobnih vozila i nadolazećim carinama na dijelove, cijene novih automobila mogle bi porasti za 8.000 do 15.000 dolara. Viši troškovi će pritisnuti potrošače, potaknuti kupce prema rabljenim automobilima i povećati troškove popravaka. Europski, japanski i južnokorejski proizvođači automobila, za koje je SAD ključno tržište, naći će se na udaru. Ironično, umjesto otvaranja radnih mjesta, carine bi ih mogle koštati jer se proizvođači prilagođavaju nižoj potražnji i smanjenim maržama. "Tržište novih automobila trenutno izgleda vrlo pesimistično jer će cijene rasti, a ponuda će se smanjivati. Ali bit će dobro vrijeme za prodaju rabljenih automobila," rekao je Murtuza Ali, viši analitičar u Counterpoint Researchu.

Indija se nalazi na prekretnici. Iako će kratkoročni utjecaj američkih carina na indijsku industriju elektronike i poluvodiča biti minimalan, dugoročne promjene u globalnoj trgovini mogle bi stvoriti prilike. Indija agresivno radi na postizanju samodostatnosti u proizvodnji poluvodiča, a carine na Kinu i druge azijske igrače mogle bi ubrzati ulaganja u indijski dizajn čipova, OSAT (outsourced semiconductor assembly and test) i eventualnu izgradnju tvornica čipova. Tvrtke poput NVIDIJE, Intela, AMD-a i Qualcomma već povećavaju svoje operacije istraživanja i razvoja i validacije u Indiji, a daljnja diversifikacija mogla bi učvrstiti ulogu Indije u globalnom lancu opskrbe.

Međutim, povećanje proizvodnje poluvodiča lakše je reći nego učiniti. Industrija zahtijeva ogromna kapitalna ulaganja, prijenos napredne tehnologije i visokokvalificiranu radnu snagu. Ako Indija uspije prevladati te izazove, mogla bi se pozicionirati kao alternativno središte za sklapanje i proizvodnju čipova, potencijalno profitirajući od preuređenja lanca opskrbe uzrokovanog američkim carinama.

S druge strane, indijski proizvođači elektronike mogli bi se suočiti s višim troškovima ako se carine na poluvodiče uvedu kasnije. Zemlja mora brzo povećati domaću proizvodnju kako bi izbjegla dugoročnu ovisnost o skupom uvozu.

Očekuje se da će Europa, Kina i druge zemlje uzvratiti protumjerama, eskalirajući napetosti. Ako se to produži, moglo bi ugušiti globalnu trgovinu, poremetiti lance opskrbe i negativno utjecati na gospodarski rast. U međuvremenu, dugoročna ulaganja, poput tvornica poluvodiča i proizvodnje električnih vozila, postat će rizičnija u okruženju političke nesigurnosti.

Ukratko, potrošači mogu očekivati poskupljenja u svim sektorima, od iPhonea do SUV-ova; za čelnike tehnoloških i automobilskih tvrtki, kratkoročne turbulencije su neizbježne. Dugoročna strategija bit će usmjerena na inovacije. ADAS, softverski definirana vozila i čipovi sljedeće generacije definirat će tržišne lidere. Za političare, carine mogu biti pregovaračka taktika, ali gospodarska održivost je upitna. Inflatorni pritisci mogli bi prisiliti na preispitivanje prije nego kasnije. Ove carine mogle bi biti kratkoročni pregovarački manevar ili dugoročna gospodarska glavobolja. U svakom slučaju, sljedećih nekoliko mjeseci bit će ključno za utvrđivanje hoće li ova strategija ojačati američko gospodarstvo ili se spektakularno obiti o glavu.

 

S obzirom na najavu carina koja stupa na snagu 9. travnja 2025., a današnji je datum 5. travnja 2025., možemo očekivati sljedeće vrste reakcija (napomena: ovo su simulirane reakcije jer nemam pristup stvarnim burzovnim podacima i izjavama za buduće razdoblje):

Reakcije burzi:

• Pad dionica u tehnološkom sektoru: Očekuje se negativna reakcija na dionice tehnoloških tvrtki, posebno onih koje imaju značajnu izloženost globalnim lancima opskrbe i prodaju u SAD-u (npr., Apple, Samsungovi dijelovi, Qualcomm). Investitori će vjerojatno reagirati na očekivano smanjenje potražnje i potencijalne poremećaje u lancima opskrbe.
• Pad dionica automobilskog sektora: Dionice europskih, japanskih i južnokorejskih proizvođača automobila koji značajno izvoze u SAD vjerojatno će zabilježiti pad zbog očekivanog smanjenja prodaje i profitnih marži.
• Rast dionica rabljenih automobila: Tvrtke koje se bave prodajom rabljenih automobila mogle bi zabilježiti blagi rast zbog očekivanog preusmjeravanja potražnje.
• Oprez na tržištu poluvodiča: Unatoč izbjegavanju izravnih carina, dionice proizvođača poluvodiča (uključujući američke tvrtke s globalnim lancima opskrbe) mogle bi biti pod pritiskom zbog neizvjesnosti i potencijalnog smanjenja narudžbi od strane proizvođača elektronike i automobila.
• Mješovite reakcije na azijskim burzama: Burze u zemljama s velikim udjelom u globalnim lancima opskrbe (Kina, Južna Koreja, Tajvan) vjerojatno će zabilježiti negativne reakcije, dok bi Indija mogla vidjeti mješovite signale s potencijalnim dugoročnim koristima, ali kratkoročnom neizvjesnošću.
• Povećana volatilnost: Općenito se očekuje povećana volatilnost na globalnim burzama zbog neizvjesnosti povezane s trgovinskim ratom.

Reakcije političara:

• Administracija predsjednika Trumpa: Vjerojatno će braniti carine kao mjeru za zaštitu američke industrije, radnih mjesta i nacionalne sigurnosti, te kao pregovarački alat za postizanje boljih trgovinskih sporazuma.
• Oporbena stranka u SAD-u: Vjerojatno će kritizirati carine, upozoravajući na negativne posljedice za potrošače, američko gospodarstvo i međunarodne odnose.
• Vlade pogođenih zemalja (Europa, Kina, Južna Koreja, Japan): Očekuju se oštre kritike najavljenih carina i najave potencijalnih protumjera. Političari će vjerojatno naglasiti štetu koju carine mogu nanijeti globalnoj trgovini i vlastitim gospodarstvima te pozvati na pregovore i multilateralna rješenja.
• Indijska vlada: Mogla bi izdati oprezne izjave, ističući potencijalne dugoročne koristi za indijsku industriju, ali i potrebu za jačanjem domaće proizvodnje kako bi se iskoristile te prilike.

Reakcije gospodarstvenika:

• Tehnološke tvrtke (Apple, Samsung, Google, itd.): Očekuju se javna upozorenja o negativnom utjecaju carina na cijene proizvoda, konkurentnost i inovacije. Moguće su i lobističke aktivnosti usmjerene na Vladu SAD-a kako bi se carine preispitale ili izuzele određene kategorije proizvoda.
• Automobilske tvrtke (europske, japanske, korejske): Vjerojatno će izraziti zabrinutost zbog značajnog povećanja troškova i potencijalnog pada prodaje u SAD-u. Moguće su najave preispitivanja investicijskih planova i potencijalnog smanjenja radne snage.
• Udruge potrošača u SAD-u: Vjerojatno će upozoravati na povećanje cijena širokog spektra proizvoda i smanjenje kupovne moći građana.
• Ekonomski analitičari: Prevladavat će mišljenje da će carine imati negativan utjecaj na globalni gospodarski rast, potaknuti inflaciju i poremetiti lance opskrbe. Rasprava će se voditi oko toga koliki će biti stvarni makroekonomski učinci i hoće li kratkoročni pregovarački dobitci nadmašiti dugoročne štete.
• Proizvođači poluvodiča: Izražavat će zabrinutost zbog potencijalnog smanjenja potražnje i nesigurnosti u lancima opskrbe, unatoč izbjegavanju izravnih carina.

 

Važno je napomenuti: Ove su reakcije predviđanja temeljena na dosadašnjim iskustvima i ekonomskoj logici. Stvarne reakcije mogu varirati ovisno o specifičnim detaljima carina, daljnjim političkim i gospodarskim događajima te tržišnom sentimentu u trenutku njihove implementacije.

 

S obzirom na brojne proturječne informacije u rezultatima pretraživanja o točnim tarifama koje je uvela Trumpova administracija s učinkom od travnja 2025., a posebno o "recipročnim carinama", teško je dati precizan i sveobuhvatan popis tarifa za svaku pojedinu državu.

Međutim, na temelju dostupnih informacija iz pouzdanijih izvora (poput HRT-a, Index.hr-a i izvješća s Bijele kuće), možemo izvući sljedeće ključne informacije o carinama koje je najavila Trumpova administracija:

Opće carine:

• Osnovna carina: Uvedena je minimalna osnovna carina od 10% na uvoz iz svih zemalja s učinkom od 5. travnja 2025.
• Više, "recipročne" carine: Od 9. travnja 2025. primjenjivat će se više, individualne carinske stope na uvoz iz otprilike 60 zemalja koje se smatraju "najgorim prekršiteljima" zbog navodno nepoštene trgovinske prakse. Ove stope uključuju i osnovnih 10%.

Primjeri carina za pojedine zemlje (prema dostupnim izvorima, mogu postojati neslaganja među izvorima):

• Kina: Ukupna carina, uključujući ranije uvedene, navodno će iznositi 54%. Drugi izvor navodi 34% "recipročnu" carinu povrh ranijih 20%.
• Europska unija (uključujući Hrvatsku i Sloveniju): 20%.
• Ujedinjeno Kraljevstvo: 10%.
• Japan: 24%.
• Indija: 26% ili 27% (različiti izvori).
• Južna Koreja: 25%.
• Vijetnam: 46%.
• Tajvan: 32%.
• Malezija: 24%.
• Tajland: 36%.
• Švicarska: 31%.
• Indonezija: 32%.
• Filipini: 17%.
• Australija: 10%.
• Srbija: 37%.
• Bosna i Hercegovina: 35% ili 36% (različiti izvori).
• Sjeverna Makedonija: 33% (prema jednom izvoru, nema je na popisu prema drugom).
• Kanada i Meksiko: Prema nekim izvorima, trebale su stupiti na snagu carine, ali su navodno pauzirane. Drugi izvori ih ne spominju na novim popisima.
• Izrael: 17%, unatoč najavi Izraela o ukidanju carina na američke proizvode.
• Rusija i Ukrajina: Nisu na popisu.

Sektorske carine:

• Automobili: Carina od 25% na sva vozila proizvedena izvan SAD-a (stupila na snagu ranije, ali se spominje u kontekstu novih carina).
• Autodijelovi: Očekuje se carina na autodijelove mjesec dana nakon uvođenja carina na automobile.

Važne napomene:

• Nepouzdanost i proturječnosti: Kao što je vidljivo, postoje neslaganja između različitih izvora o točnim carinskim stopama za pojedine zemlje. Konačni i najtočniji popis trebao bi biti objavljen od strane službenih tijela američke vlade (npr., Ured trgovinskog predstavnika SAD-a - USTR).
• "Recipročne" carine: Trumpova administracija naziva ove carine "recipročnim", tvrdeći da su usklađene s carinama koje druge zemlje nameću SAD-u. Međutim, mnogi ekonomisti i analitičari kritiziraju ovu metodologiju.
• Izuzeci: Postoje naznake da bi određeni ključni proizvodi poput lijekova i računalnih čipova mogli biti izuzeti od carina.