Nedavne globalne, europske i državne studije pokazale su da unatoč svim naporima ravnopravnost spolova na radnom mjestu nije napredovala. A u tome nije pomogla ni pandemija koronavirusa. Pogoršala je tempo i dubinu digitalizacije pa paralelno s tim i dodatno narušila položaj zaposlenih žena.
Prema izvješću Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) o globalnim razlikama u spolovima, Središnja i istočna Europa (CEE) nisu najbolje po ovom pitanju. Izvještaj za ovu godinu Litvu svrstava na osmo mjesto, Srbiju na 19. i Latviju na 20. Međutim, Poljska zauzima tek 75. mjesto, a Češka 78. mjesto, dok je Rumunjska 88., a Mađarska 99.
Konkretnije, u IT sektoru pokazalo se da žene predstavljaju samo 26 posto zaposlenih u odjelima koji se tiču podataka i umjetne inteligencije.
Nadalje, studija Delloitea za Konfederaciju industrije Češke iz 2021. usredotočila se na sličnu temu i otkrila da na do 90 posto svih poslova žene zarađuju niže plaće od muškaraca. Razlike su najveće u najplaćenijim poslovima, poput menadžera, stručnjaka i tehničkih i profesionalnih radnika. Također, IBM-ova studija "Žene u vodstvu" iz ove godine pokazuje da ravnopravnost spolova još uvijek nije glavni poslovni prioritet za 70 posto organizacija. Štoviše, studija otkriva da broj žena u voditeljskom sustavu opada, s manje žena na visokim položajima u 2021. u odnosu na 2019.
Pitanje nejednakosti dobro je pokazano u smislu "jednake plaće za jednak rad". Iako je pravo na nju ugrađeno u europski pravni sustav više od 60 godina, žene i dalje u prosjeku zarađuju manje od muškaraca.
Europska komisija na tu činjenicu reagira uvođenjem obvezujućih mjera povezanih s jednakim plaćama u nacrt Direktive o transparentnosti plaćanja kao dio Strategije za ravnopravnost spolova.
Istodobno, EU se nalazi usred digitalne transformacije i nove regulacije to bi mogle možda usporiti ili narušiti. Ali, jasno je, u jednom trenutku treba prestati tražiti izgovore i osigurati svima jednake uvjete, ukoliko rade jednak posao.
Više od stotinu aktivista ušlo je 6. studenoga na gradilište Microsoftova AI podatkovnog centra u Amsterdamu, preskačući i režući ogradu te se penjući na dizalice, izvijestio je Reuters. Akcija se poklopila s dvodnevnim prosvjedima koje je koalicija Stop Dirty Data Centres najavila u 16 država. Organizatori traže privremeni moratorij na velike projekte dok se ne postave jasnija pravila za energiju, vodu, zemljište i javnu korist.
Kinesko Ministarstvo industrije i informacijske tehnologije uvelo je poseban režim mrežnog odobravanja za telefone, tablete i nosive uređaje s unaprijed instaliranim AI agentima. Obavijest objavljena 6. studenoga definira agenta kao sustav sposoban za autonomno opažanje, pamćenje, odlučivanje, interakciju i izvršavanje zadataka. Proizvođači i razvojni timovi morat će dokazati kompatibilnost, sigurnost i kontrolu ovlasti prije izlaska uređaja na mrežu.
Američki obavještajni memorandum navodno je tvrdio da je kinesko Ministarstvo državne sigurnosti regrutiralo tehnološku direktoricu Alice Huang kako bi prikupljala informacije o izvršnom direktoru Nvidije Jensenu Huangu, objavili su New York Times i Financial Times, a 8. studenoga prenio TechCrunch. Nvidia je odgovorila da kontakti njezina čelnika s Huang nisu bili neuobičajeni te da kompanija kupcima ne prenosi povjerljive informacije.
