Istraživanje se temelji na odgovorima potrošača iz Mađarske, Poljske, Rumunjske i Ukrajine.
Zdravlje i wellness sve više utječu na svakodnevne odluke potrošača u Srednjoj i istočnoj Europi, a tehnologija pritom postaje jedan od važnijih alata za praćenje zdravstvenog stanja i traženje informacija.
Prema PwC-ovu istraživanju Voice of the Consumer za Srednju i istočnu Europu za ovu godinu, 96 posto ispitanih potrošača ima neki zdravstveni cilj, 79 posto koristi zdravstvene aplikacije ili nosive uređaje, a 47 posto obraća se umjetnoj inteligenciji kada se prvi put susretne sa zdravstvenim pitanjem.
Istraživanje se temelji na odgovorima potrošača iz Mađarske, Poljske, Rumunjske i Ukrajine. Rezultati pokazuju da se odluke povezane sa zdravljem sve manje svode isključivo na tradicionalni zdravstveni sustav i bolničku skrb. Potrošači zdravlju sve češće pristupaju kroz svakodnevne odluke povezane s prehranom, snom, tjelesnom aktivnošću, upravljanjem stresom i korištenjem tehnologije.
Među glavnim zdravstvenim ciljevima ispitanika su dulji i zdraviji život, što navodi 56 posto potrošača, smanjenje stresa, koje želi postići njih 47 posto, te poboljšanje kvalitete sna, što je cilj 37 posto ispitanih.
Istodobno, 96 posto potrošača navodi barem jednu prepreku u ostvarivanju svojih zdravstvenih ciljeva. Među najvećim problemima izdvajaju se stres, nedostatak vremena, poteškoće s motivacijom i ograničena financijska sredstva.
Zbog toga na odluke o kupnji proizvoda i usluga povezanih s wellnessom snažno utječu njihova pristupačnost i praktičnost. Cijena je važan čimbenik za 72 posto potrošača, vrijednost za novac za njih 69 posto, jednostavnost korištenja za 67 posto, a dostupnost jasnih informacija za 66 posto ispitanih.
Promjene su vidljive i u prehrambenim navikama koje potrošači planiraju tijekom sljedećih 12 mjeseci. Njih 55 posto očekuje da će povećati unos svježeg voća i povrća, dok 36 posto planira povećati unos vitamina, minerala i dodataka prehrani. Istodobno, 48 posto namjerava smanjiti konzumaciju prerađene hrane i hrane s visokim udjelom šećera, 36 posto alkoholnih pića, a 24 posto duhanskih proizvoda i proizvoda za vaping.
Istraživanje pokazuje i da je 85 posto potrošača zainteresirano za barem jedan proizvod ili uslugu iz područja prehrane, dodataka prehrani i osobne njege. To je jedina kategorija u kojoj Srednja i istočna Europa prema rezultatima istraživanja nadmašuje globalni prosjek, koji iznosi 82 posto. Interes za tu kategoriju ujedno je za 24 postotna boda veći od interesa za sljedeću najpopularniju kategoriju, zdravstvene uvide i dijagnostiku.
Važnu ulogu u upravljanju zdravljem imaju umjetna inteligencija, zdravstvene aplikacije i nosivi uređaji. Prema istraživanju, 79 posto potrošača koristi zdravstvene aplikacije ili nosive uređaje za najmanje jednu aktivnost povezanu sa zdravljem i wellnessom. Njih 22 posto na taj način prati kvalitetu sna, jednak udio kontrolira unos lijekova ili dodataka prehrani, 21 posto prati tjelesnu aktivnost, a 18 posto prehrambene navike.
Gotovo polovica ispitanika, njih 47 posto, koristi alate umjetne inteligencije za pronalaženje informacija kada se prvi put susretne sa zdravstvenim pitanjem ili izazovom povezanim s vlastitom dobrobiti. Istodobno, 60 posto potrošača koristi alate umjetne inteligencije prije savjetovanja sa zdravstvenim stručnjakom ili drugim izvorima informacija.
Unatoč sve većem korištenju takvih tehnologija, povjerenje ostaje važan čimbenik. Čak 58 posto ispitanika bilo bi spremno platiti više za nosive uređaje čije podatke zdravstveni djelatnici smatraju pouzdanima.
Među institucijama kojima bi potrošači povjerili svoje zdravstvene podatke izdvajaju se ljekarne. Prema istraživanju, 26 posto potrošača u Srednjoj i istočnoj Europi spremno je s ljekarnama dijeliti medicinsku dokumentaciju ili biometrijske podatke prikupljene nosivim uređajima i sustavima za kontinuirano praćenje zdravlja, što ljekarnama daje najvišu razinu povjerenja među promatranim opcijama.
Prema PwC-ovu istraživanju Voice of the Consumer za Srednju i istočnu Europu za ovu godinu, 96 posto ispitanih potrošača ima neki zdravstveni cilj, 79 posto koristi zdravstvene aplikacije ili nosive uređaje, a 47 posto obraća se umjetnoj inteligenciji kada se prvi put susretne sa zdravstvenim pitanjem.
Anthropic je potpisao svoj prvi ugovor o zakupu podatkovnog centra u Australiji na kampusu koji Zerra DC planira s ukupnom snagom od 2,16 gigavata, prema dvjema osobama upoznatima s poslom. Lokacija na poljoprivrednom zemljištu oko 250 kilometara od Brisbanea trebala bi prve kapacitete uključiti tijekom 2027., a ugovor još podliježe odobrenju australskog tijela za strana ulaganja.
U raspravi je istaknuto da primjena umjetne inteligencije u javnoj upravi ne obuhvaća samo tehnološka pitanja, nego i način funkcioniranja državnih institucija i pružanja usluga građanima.
