Vlada Ujedinjenog Kraljevstva pokrenula je savjetovanje o korištenju društvenih mreža među osobama mlađima od 16 godina. Zabrana pristupa djece društvenim mrežama jedna je od opcija koje se razmatraju u sklopu kontinuiranih nastojanja za zaštitu djece na internetu. Mjere također uključuju pooštravanje pravila o korištenju mobilnih telefona u školama.
U zajedničkoj izjavi ministarstava nadležnih za znanost, tehnologiju i obrazovanje navodi se da će se tražiti mišljenja roditelja, djece i šire javnosti. Ministri planiraju posjetiti Australiju, gdje je osobama mlađima od 16 godina zabranjen pristup glavnim društvenim mrežama, kako bi procijenili njihov pristup. “Dokazi iz cijelog svijeta bit će razmotreni u okviru širokog raspona predloženih mjera, uključujući analizu bi li zabrana društvenih mreža za djecu bila učinkovita te, ako bi se uvela, na koji bi se način najbolje mogla provesti,” priopćila je vlada.
Ostale razmatrane opcije uključuju podizanje digitalne dobi za davanje privole, uvođenje policijskog sata za korištenje telefona te ograničavanje takozvanih “ovisničkih dizajnerskih značajki”, uključujući mogućnost neprestanog skrolanja. Vlada je također predstavila strože smjernice za korištenje mobilnih telefona u školama. Istaknuto je da je sve jasnije kako škole trebaju biti okruženja bez telefona, bez pristupa uređajima tijekom nastave, odmora ili između sati.
Ažurirane smjernice provodit će se kroz sustave upravljanja ponašanjem u školama i jasno definirana očekivanja za učitelje i školsko osoblje. To uključuje i obvezu da osoblje ne koristi vlastite mobilne telefone u privatne svrhe pred djecom. Vlada je navela da će neposredne mjere uključivati i to da obrazovno nadzorno tijelo Ofsted tijekom redovitih inspekcija provjerava školske politike o korištenju telefona. Dodaje se kako se, zahvaljujući ovoj najavi, od škola očekuje da po zadanom budu zone bez mobilnih telefona.
Rasprava o ograničavanju pristupa djece društvenim mrežama intenzivirala se posljednjih godina zbog sve većeg broja istraživanja koja povezuju prekomjernu uporabu digitalnih platformi s problemima mentalnog zdravlja, pažnje i sna kod mladih. Pojedine zemlje već su uvele ili razmatraju strože mjere, uključujući dobna ograničenja, obveznu provjeru identiteta i veću odgovornost platformi za sadržaj koji se prikazuje maloljetnicima. Tehnološke kompanije istodobno su pod pritiskom da prilagode svoje algoritme i dizajn sučelja kako bi smanjile poticanje ovisničkog ponašanja.
Obrazovni sustavi sve češće ističu pozitivne učinke škola bez mobitela, poput boljeg fokusa učenika i smanjenja problema s disciplinom. Ipak, kritičari upozoravaju da potpune zabrane mogu biti teško provedive i da bi mogle potaknuti zaobilaženje pravila. Zbog toga se sve više govori o kombinaciji regulatornih mjera, digitalne pismenosti i roditeljskog nadzora.
Dugoročno, cilj takvih politika nije samo ograničavanje pristupa, već stvaranje sigurnijeg i zdravijeg digitalnog okruženja za djecu. Vlade pritom nastoje pronaći ravnotežu između zaštite maloljetnika i očuvanja prava na slobodu izražavanja. Kako se digitalni ekosustav brzo mijenja, očekuje se da će se i regulatorni pristupi kontinuirano prilagođavati. U tom kontekstu, iskustva drugih zemalja, poput Australije, postaju važan izvor učenja za europske politike.
