Britanska vlada predlaže jednu od najstrožih mjera za zaštitu djece na internetu u Europi. Zabrana bi obuhvatila glavne društvene mreže, dok bi dodatna ograničenja zahvatila i gaming, livestreaming te određene AI chatbotove. Vlasti istodobno najavljuju strožu provjeru dobi i postupnu provedbu do proljeća 2027. godine.
Britanska vlada predstavila je planove prema kojima bi djeci mlađoj od 16 godina bio zabranjen pristup društvenim mrežama. Uz to razmatra i šira ograničenja za platforme za igranje i prijenos uživo.
Mjere bi obuhvatile društvene mreže kao što su Snapchat, TikTok, Instagram, YouTube, Facebook i X, ali ne bi uključivale komunikacijske servise poput WhatsAppa i Signala. Britanski premijer Keir Starmer izjavio je da će taj potez djeci vratiti djetinjstvo te da predstavlja jasnu granicu nakon što su tehnološki divovi dobili priliku i nisu uspjeli. Vlada razmatra i noćne policijske sate za korištenje, kao i prekide beskonačnog skrolanja za korisnike mlađe od 18 godina. Objasnila je i da bi neka ograničenja ostala uključena prema zadanim postavkama čak i za korisnike od 16 i 17 godina kako bi se izbjegao nagli prijelaz na dan kada navrše 16 godina.
Osim toga, vlada želi ograničiti i širi raspon internetskih usluga koje se smatraju rizičnijima za djecu, uključujući prijenos uživo i komunikaciju s odraslim nepoznatim osobama preko gaming stranica. AI usluge osmišljene za simuliranje intimnih odnosa s korisnicima imale bi minimalnu dobnu granicu od 18 godina, a slične funkcije postale bi dobno ograničene i unutar šireg spektra AI chatbotova. Prijedlog bi trebao biti upućen Parlamentu do kraja godine, a mjere bi trebale stupiti na snagu u proljeće 2027.
Objava slijedi nakon konzultacija provedenih ranije ove godine, koje su prikupile više od 116 tisuća odgovora. Oko 90 posto roditelja poduprlo je zabranu društvenih mreža za mlađe od 16 godina, dok su dvije trećine mladih rekle da bi djeci mlađoj od 16 trebalo zabraniti korištenje barem nekih platformi. Ministrica tehnologije Liz Kendall rekla je da vlada oduzima moć tehnološkim divovima i vraća je u ruke roditelja.
Vlada je objasnila da za zabranu društvenih mreža planira upotrijebiti isti model kao Australija, koja je prošle godine postala prva država na svijetu koja je uvela potpunu zabranu platformi za korisnike mlađe od 16 godina. Dodala je ipak da želi naučiti lekcije iz australskog iskustva uvođenjem strogih provjera dobi koje će biti teže zaobići. Britanski regulator Ofcom dobit će zadatak istražiti učinkovite mjere provjere dobi, a Kendall je poručila da će vlada osigurati regulatoru sredstva potrebna za preuzimanje dodatnih ovlasti.
Britanska najava dolazi u trenutku kada se europske zemlje sve češće udaljavaju od samoregulacije platformi i okreću izravnim zakonskim zabranama i obveznim tehničkim mjerama. Vladini dokumenti objavljeni sredinom lipnja potvrđuju da London namjerava obuhvatiti ne samo klasične društvene mreže, nego i štetne funkcije na gaming i livestreaming servisima te seksualizirane AI chatbotove za maloljetnike. Time se rasprava širi s pitanja vremena provedenog pred ekranom na pitanje dizajna digitalnih proizvoda i funkcija koje potiču ovisničko ponašanje. Posebno je važno što će Ofcom imati ključnu ulogu u definiranju provjere dobi, jer će upravo provedivost tih mehanizama odlučivati o stvarnom učinku mjera. Za tehnološke kompanije to znači da će morati prilagoditi ne samo pravila korištenja, nego i arhitekturu proizvoda, preporučne algoritme i zadane postavke za maloljetnike. Ako britanski model zaživi bez većih tehničkih i pravnih zapreka, vrlo je izgledno da će poslužiti kao referentna točka i drugim europskim državama koje traže stroži okvir za zaštitu djece na internetu.
Neki od najvećih Nvidijinih kupaca dobili su obavijest da bi cijene servera s AI čipovima u mnogim konfiguracijama mogle porasti više od 15 posto zbog sve skuplje memorije. Promjena bi zahvatila sustave koji se isporučuju početkom 2027., među njima platforme Vera Rubin i Grace Blackwell, no Nvidia navod još nije službeno potvrdila.
Kineska državna uprava za tržišnu regulaciju 21. kolovoza objavila je opozive približno 4,3 milijuna vozila devet proizvođača zbog elektroničkih i skrivenih ručki vrata. Tesla povlači oko 2,98 milijuna automobila proizvedenih u Kini i uvezenih modela, a ostali opozivi obuhvaćaju Xiaomi, Leapmotor, Xpeng i nekoliko domaćih brendova. Regulator traži softverske, označne ili servisne mjere jer putnici i spasioci u kvaru ili sudaru možda ne mogu brzo otvoriti vrata.
Medijski dio programa posvetio se krizi povjerenja i fenomenu izbjegavanja vijesti. Panel nazvan Nisu samo loše vijesti – vijesti! ugostio je danskog novinara i osnivača Instituta za konstruktivno novinarstvo Ulrika Haagerupa, koji je upozorio da stvarnost često nije toliko loša koliko se prikazuje u medijima.
