Ukupni prihodi na tržištu poštanskih usluga u prvom tromjesečju 2026. iznosili su oko 105 milijuna eura ili 10,9 posto više nego u istom razdoblju 2025. godine.
U prvom tromjesečju 2026. na tržištu poštanskih usluga zabilježen je rast ukupnog broja usluga i prihoda, ponajprije zbog povećanja broja paketa i tiskanica, dok se trend pada broja pisama nastavio, pokazuju prikupljeni podaci od davatelja poštanskih usluga.
U prvom tromjesečju 2026. ostvareno je ukupno 69,6 milijuna poštanskih usluga, što je 9,4 posto više nego u istom razdoblju 2025. godine.
Iako su pisma i dalje činila najveći dio ukupnog broja usluga, njihov se broj nastavio smanjivati. Ostvareno je 39,2 milijuna pismovnih pošiljaka, što je 11,1 posto manje nego u prvom tromjesečju prethodne godine te predstavlja jedan od najnižih tromjesečnih volumena tih usluga.
Nasuprot tome, broj tiskanica i paketa je porastao. Ukupno je dostavljeno 2,3 milijuna paketa više nego godinu ranije, s rastom od 15 posto. Paketi su činili približno četvrtinu ukupnog tržišta poštanskih usluga.
U međunarodnom poštanskom prometu zabilježen je rast broja usluga od 13,8 posto. Ukupni prihodi na tržištu poštanskih usluga u prvom tromjesečju 2026. iznosili su oko 105 milijuna eura ili 10,9 posto više nego u istom razdoblju 2025. godine.
Rast prihoda povezan je s povećanjem ukupnog broja usluga te sve većim udjelom visokovrijednih usluga, koje su činile oko 57 posto ukupnih prihoda na tržištu.
Početkom 2026. na tržištu je prijavljen jedan novi davatelj poštanskih usluga te je poštanske usluge na kraju prvog tromjesečja obavljalo ukupno 25 davatelja.
HP – Hrvatska pošta i dalje je najveći davatelj, s udjelom od 81,3 posto prema ukupnom broju ostvarenih usluga te 57 posto prema ukupnim prihodima.
U prvom tromjesečju 2026. na tržištu poštanskih usluga zabilježen je rast ukupnog broja usluga i prihoda, ponajprije zbog povećanja broja paketa i tiskanica, dok se trend pada broja pisama nastavio, pokazuju prikupljeni podaci od davatelja poštanskih usluga.
Na sajmu Eurosatory, globalnom događanju posvećenom obrani i sigurnosti, hrvatska Orqa, vodeći europski proizvođač bespilotnih letjelica bez kineskih komponenti, predstavila je taktički dron MRM2-10AI. Riječ je o taktičkoj letjelici nove generacije posebno razvijenoj za bojišnice na kojima se vodi intenzivno elektroničko ratovanje i gdje je prostor djelovanja snažno osporavan.
Industrijski podaci o tome da samo dio planiranog kapaciteta podatkovnih centara doista ulazi u gradnju pokazuju jaz između investicijskih prezentacija i fizičke realizacije. AI potražnja potaknula je najave kampusa, zakupa i energetskih aranžmana, ali izgradnja ovisi o zemljištu, dozvolama, transformatorima, mrežnom priključku, vodi, hlađenju, radnoj snazi i lokalnom prihvaćanju. Svaki od tih elemenata može odgoditi projekt, a kašnjenje se zatim prenosi na cloud kapacitete, cijene GPU najma i dostupnost enterprise AI usluga. Urednički najzanimljiviji dio nije sama objava, nego pomak koji otkriva u načinu na koji se ICT budžeti i tehnički prioriteti sele prema kapacitetu, pouzdanosti i mjerljivoj poslovnoj vrijednosti.
