Tržište mrežne opreme za podmorsku optoelektroniku dosegnulo je 337 milijuna dolara u trećem kvartalu 2025., što predstavlja rast od 32,5 posto u odnosu na drugi kvartal iste godine, prema podacima Omdije. Ovaj snažan rast dolazi u trenutku kada superciklus izgradnje AI infrastrukture potiče značajno osvježavanje kopnenih i podmorskih mreža, trend koji je bio u središtu rasprava na konferenciji PTC’26.
„Omdia predviđa snažan rast podmorskih mreža u 2026., potaknut dovršetkom većeg broja kabela kako bi se zadovoljile potrebe globalnih AI mreža. Mesh model, uz podršku povećanog prijenosnog kapaciteta, omogućit će otpornije mreže. Omdia očekuje da će se mesh model proširiti i na druge oceanske bazene“, izjavio je Ian Redpath, direktor istraživanja za transportne mreže u Omdiji.
Na PTC’26 istaknuta su dva glavna arhitekturna pristupa izgradnji podmorske mrežne infrastrukture globalnih razmjera za potrebe AI mreža. Klasični pristup podrazumijeva izgradnju podmorskog kabela najvećeg mogućeg kapaciteta u point-to-point konfiguraciji, koji povezuje visokovrijedne lokacije na različitim kontinentima. Ovakav pristup optimizira latenciju i troškove izgradnje jer se investicija raspoređuje na maksimalni prijenosni kapacitet.
Međutim, s obzirom na promjenjivo geopolitičko okruženje, pouzdanost i robusnost mreže postali su ključni kriteriji dizajna. Posljedično, Google je predstavio novi pristup oceanskog povezivanja te je u završnoj fazi izgradnje podmorske mesh mreže koja obuhvaća cijeli Tihi ocean. Googleova podmorska mreža uključuje srednjooceanske čvorove na Havajima, Guamu, Fidžiju i Francuskoj Polineziji, dok krajnje točke povezuju četiri kontinenta: Aziju, Australiju, Sjevernu Ameriku i Južnu Ameriku.
Dizajn Googleove mreže daje prioritet robusnosti, omogućujući preusmjeravanje prometa u slučaju prekida na pojedinom segmentu srednjooceanskog čvora. Planirano je uvođenje značajnih mogućnosti usmjeravanja prometa usred oceana kako bi se, prema potrebi, omogućilo preusmjeravanje paketa podataka. U tu svrhu tvrtka pažljivo odabire lokacije svojih čvorišta kako bi se smanjila udaljenost koju podaci moraju prijeći prije promjene rute.
„Počinjemo uočavati prve znakove razvoja dodatnih mesh mreža“, dodao je Redpath. „U južnom dijelu Indijskog oceana Google je implementirao kabel Umoja od Australije do Južnoafričke Republike, uz kopnene veze prema Keniji. U sjevernom dijelu Indijskog oceana Google je najavio kabel Dhivaru sa srednjim čvorovima na Božićnom otoku i Maldivima. Božićni otok već ima dvije postojeće veze prema Mandurahu i Darwinu, dok je najavljena i četvrta prema Tajlandu. Zapadni završetak kabela Dhivaru je Oman, koji se profilirao kao ključno globalno čvorište za zaobilaženje uskog grla Bab al-Mandaba i Crvenog mora. U Atlantiku su Bermuda i Azori uvedeni kao srednjoatlantski čvorovi.“
Na PTC’26 istaknut je i iznimno ambiciozan kabel Waterworth tvrtke Meta kao odgovor na potrebu za većom robusnošću mreže. Globalni kabel prelazit će Pacifik od obale Kalifornije do Australije i jugoistočne Azije, zatim Indijski ocean povezujući Indiju i Južnoafričku Republiku, te naposljetku južni i sjeverni Atlantik, povezujući Brazil i istočnu obalu SAD-a. Iako će Waterworth podržavati i regionalni promet, dominantni kriterij dizajna je osiguravanje rezervne rute koja zaobilazi ranjive mrežne točke.
Globalna podmorska infrastruktura danas prenosi više od 95 posto međunarodnog internetskog prometa, a prema podacima industrijskih udruženja i operatora kabela u svijetu je aktivno više od 550 podmorskih kabela ukupne duljine veće od 1,4 milijuna kilometara. U posljednjem desetljeću hiperskaleri poput Googlea, Mete i drugih tehnoloških divova postali su vodeći investitori u nove transoceanske sustave, čime se mijenja tradicionalni model u kojem su telekom operatori dominirali vlasničkom strukturom.
Razvoj generativne umjetne inteligencije i velikih podatkovnih centara povećava zahtjeve za kapacitetom, niskom latencijom i geografski distribuiranom redundancijom, što potiče prelazak s linearnih point-to-point arhitektura na mrežne topologije s višestrukim rutama. Istodobno, geopolitičke napetosti i sigurnosni rizici na ključnim morskim prolazima dodatno naglašavaju važnost diverzifikacije trasa i izgradnje alternativnih pravaca. Napredak u optičkim sustavima, uključujući koherentne prijenosne tehnologije i veće gustoće vlakana, omogućuje višeterabitne kapacitete po paru vlakana.
Ulaganja u srednjooceanske čvorove i napredne sustave usmjeravanja doprinose smanjenju vremena oporavka u slučaju prekida, što je ključno za AI radna opterećenja osjetljiva na latenciju. Podmorski kabeli sve su više integrirani s kopnenim optičkim mrežama i velikim podatkovnim kampusima, čime nastaje jedinstvena globalna infrastruktura optimizirana za oblak i AI servise. Očekuje se da će u narednim godinama dodatni projekti u Atlantiku, Pacifiku i Indijskom oceanu dodatno povećati kapacitete i otpornost globalne digitalne ekonomije.
