Nestašica poluvodiča ili čipova nije nikakva novost, cijela industrija je u panici i najavljuje se da neće biti oporavka sve do kraja prve polovice 2023. Ali, u takvim negativnim informacijama, čini se da dolaze konkretna rješenja.
Najnaprednije svjetske ekonomije ne prate prekriženih ruku što se događa, zasukali su rukave i odlučili napraviti pomak prema naprijed. Sjedinjene Američke Države, Europska unija, Južna Koreja i Kina planiraju potpomoći proizvodnju čipova kako bi što prije uslijedio oporavak.
Naime, o čipovima ovisi svaki digitalni i električni uređaj u ovom trenutku. Praktički sve što poznajemo i koristimo. A kad uzmemo u obzir da ih nedostaje, jasno je da stoje i druge industrije, što je domino efekt koji u konačnici ima enormne razmjere na globalnoj razini i u mnogim potentnim industrijama.
Pa tako američki predsjednik Joe Biden planira s 52 milijarde američkih dolara pomoći domaćoj industriji poluvodiča. Sve kako bi se ispunio plan da 2024. TSMC-ova tvornica u Phoenixu predstavi 5nm čipove. Europska unija pak sa 160 milijardi dolara želi do 2030. postići situaciju u kojoj bi se na njenom tržištu proizvodilo 30 posto čipova. To je za deset posto više no u ovom trenutku.
Južna Koreja na isto to tržište u domaćim okvirima planira investirati čak 450 milijardi dolara, a Kina pak troši na razvoj poluvodiča 407 posto više no prije same nestašice. Dakle, u cijeloj nesreći ipak postoji i nešto pozitivno. Ali, potvrđuje se i da bez državnih subvencija stvari ne mogu krenuti nekim konkretnijim tijekom.
Rezime svega jest da bi već do kraja ove godine nestašica mogla biti stvar prošlosti, a već iduće bi ponuda trebala premašiti potražnju. I ukoliko američke sankcije ostanu na snazi, Kina bi mogla biti prenatrpana čipovima pa u tom smislu u povećim problemima. No to je za neku drugu priču...
Državna digitalna infrastruktura građanima je uglavnom nevidljiva sve dok radi. Iza sustava e-Građani, elektroničke identifikacije, ovlaštenja, platnih komponenti i horizontalnih servisa nalazi se sloj mreža, podatkovnih centara i operativnih procesa koji moraju biti dostupni bez obzira na kvar, kibernetički incident ili prekid dobavljača. Fina je jedan od operativnih nositelja tog sloja.
Projekt Pantheon, koji bi prema najavama investitora trebao biti najveće pojedinačno ulaganje u hrvatskoj povijesti, ulazi u novu administrativnu fazu. Sisačko-moslavačka županija pokrenula je izmjene i dopune prostornog plana kako bi stvorila uvjete za izgradnju AI inovacijskog i razvojnog centra Kampus Topusko. Riječ je o jednom od najambicioznijih infrastrukturnih projekata najavljenih u Hrvatskoj, koji uz podatkovni centar obuhvaća elektroenergetsku mrežu, obnovljive izvore energije i prometnu infrastrukturu. Sisačko-moslavački župan Ivan Celjak donio je odluku povezanu s postupkom strateške procjene utjecaja na okoliš, čime se nastavlja usklađivanje prostornih i regulatornih preduvjeta za projekt. Nova faza posebno je važna jer se planirani kampus bez dodatnih zahvata ne može izgraditi unutar postojećih prostornih ograničenja.
U Skradinu je održana ekološko-edukativna akcija čišćenja mora i podmorja u sklopu inicijative "Sretno more", koju provodi Telemach Hrvatska. U akciji su sudjelovali učenici Osnovne škole Skradin i djeca iz tamošnjeg vrtića, članovi Podvodno-istraživačkog kluba Sveučilišta u Splitu, pripadnici Javne vatrogasne postrojbe Šibenik te Hrvatskog ronilačkog saveza.
