Od 10 milijuna vozila proizvedenih prošle godine u SAD-u, oko 1,5 milijuna je izvezeno, ostavljajući otprilike 8,5 milijuna za domaće tržište. Uz to, SAD su uvezli 8 milijuna lakih vozila, što je otprilike polovica od 15,9 milijuna putničkih automobila, SUV-ova i lakih kamiona prodanih prošle godine.
U izjavi kojom je najavljena nova carina na automobile i auto dijelove, predsjednik Donald Trump poziva se na odredbu 232. Zakona o proširenju trgovine iz 1962. godine, koja predsjedniku daje ovlast prilagoditi uvoze u Sjedinjene Države „u količinama ili pod okolnostima koje prijete narušavanju nacionalne sigurnosti.“ Američka automobilska industrija – koja se smatra ključnom za američku industrijsku bazu – suočava se s tolikom prijetnjom od strane inozemne konkurencije i izazovima globalnih lanaca opskrbe, da, prema tvrdnjama Trumpove administracije, treba zaštitu u obliku carina.
Da li je industrija zaista u tako lošem stanju? Prema podacima koje je objavio Odbor guvernera Federal Reserve Systema, prošle godine je u SAD-u sklopljeno 10,25 milijuna putničkih automobila i lakih kamiona. Taj broj bio je relativno stabilan tijekom posljednjih dvadeset godina, osim tijekom financijske krize 2008. i sljedećih godina te udarca Covid-19 koji je doveo do smanjenja proizvodnje 2020. i 2021. godine. Gledajući unatrag do 1980. godine, domaća proizvodnja lakih vozila dosegla je vrhunac 1999. godine sa 12,6 milijuna vozila – što je samo 23 posto više nego proizvodnja u 2024. godini.
Od 10 milijuna vozila proizvedenih prošle godine u SAD-u, oko 1,5 milijuna je izvezeno, ostavljajući otprilike 8,5 milijuna za domaće tržište. Uz to, SAD su uvezli 8 milijuna lakih vozila, što je otprilike polovica od 15,9 milijuna putničkih automobila, SUV-ova i lakih kamiona prodanih prošle godine. Od 2008. godine, udio uvoza u domaćim prodajama varirao je između 41 posto u 2021. i 50 posto u 2010. te 2024. godini. Domaća proizvodnja, ne računajući izvoz, činila je 65 posto domaćih prodaja prošle godine, što je prosječna vrijednost od 2008. godine. Povijesno gledano, taj udio je dosegao vrhunac od 79 posto 1995. godine, ali pad nije toliko dramatičan kao što administracija Trump sugerira.
Međutim, primjetan je značajan porast u uvozu auto dijelova u posljednjim godinama. Prema podacima Međunarodne trgovinske administracije, uvoz auto dijelova porastao je s 90 milijardi dolara 2008. godine na 197 milijardi dolara prošle godine, što je povećanje od 119 posto. Čak i automobili „proizvedeni u Americi“ često sadrže polovicu stranih komponenti, što odražava sve globaliziranije lance opskrbe i slobodno kretanje kapitala i dobara. Što se tiče radnih mjesta, Bureau of Labor Statistics navodi da je industrija motora i dijelova osigurala oko milijun radnih mjesta u veljači 2025. godine. Iako je to manje nego oko 1,3 milijuna početkom stoljeća, broj je veći nego što je bio tijekom većine protekle dekade, kada je industrija bila pogođena posljedicama financijske krize.
Dodatno, globalna dinamika trgovinskih sporova i promjene u međunarodnim carinskim politikama utječu na dugoročnu konkurentnost američke industrije, što zahtijeva kontinuirani prilagodbu lanaca opskrbe i inovacije u proizvodnim procesima.
U izjavi kojom je najavljena nova carina na automobile i auto dijelove, predsjednik Donald Trump poziva se na odredbu 232. Zakona o proširenju trgovine iz 1962. godine, koja predsjedniku daje ovlast prilagoditi uvoze u Sjedinjene Države „u količinama ili pod okolnostima koje prijete narušavanju nacionalne sigurnosti.
Nedavno istraživanje objavljeno na Search Engine Journalu otkriva da su marketinške primjene generativne umjetne inteligencije (AI) znatno manje zastupljene u usporedbi s osobnim aplikacijama poput terapije i organizacije života.
Western Digital je nedavno održao dan za investitore s glavnim fokusom na to kako planira višestruko povećati kapacitet hard diskova unutar desetljeća.
