Francusko Ministarstvo financija potvrdilo je krađu podataka 678.000 poreznih korisnika iz sustava Glossa. Napadač je tvrdio da je krajem lipnja ušao preko VPN-a i 12. kolovoza objavio podatke, među kojima su adrese, telefonski brojevi i porezne informacije. Ministarstvo je ograničilo pristup, pokrenulo istragu, najavilo prijavu i obavještavanje CNIL-a, dok je neposredni rizik preusmjeren na krađu identiteta i uvjerljive porezne prijevare.
Francusko Ministarstvo financija potvrdilo je da su u kibernetičkom napadu ukradeni podaci 678.000 korisnika porezne uprave. Napadač je tvrdio da je krajem lipnja preko VPN pristupa ušao u sustav Glossa, a dio podataka iscurio je još sredinom kolovoza. Ministarstvo je nakon otkrivanja ograničilo pristup, pokrenulo istragu te najavilo kaznenu prijavu i obavijest tijelu za zaštitu podataka CNIL.
U izloženom skupu prema dostupnim izvještajima nalaze se imena, poštanske i elektroničke adrese, telefonski brojevi, porezni podaci i kontakti unutar administracije. Takva kombinacija opasnija je od zasebnog popisa e-mailova jer napadaču omogućuje sastaviti uvjerljivu poruku s točnim iznosom, uredom ili osobnim detaljem. Lozinke i platne kartice nisu navedene kao potvrđeni dio skupa.
Napadač je tvrdio da raspolaže desecima milijuna zapisa, ali službeno potvrđena brojka iznosi 678.000 korisnika. Razlika je ključna: kriminalne skupine često povećavaju navodni opseg radi publiciteta ili ucjene, a jedan korisnik može imati više redaka i povijesnih zapisa. Dok forenzička analiza ne utvrdi puni doseg, odgovorno je koristiti broj Ministarstva i zasebno označiti nepotvrđenu tvrdnju počinitelja.
VPN omogućuje udaljenom uređaju šifriranu vezu prema internoj mreži, ali sam tunel ne potvrđuje da je osoba ovlaštena. Ako napadač ukrade vjerodajnice, zaobiđe višefaktorsku provjeru ili iskoristi ranjiv uređaj, sustav ga može vidjeti kao legitimnog korisnika. Obrana zato mora provjeravati identitet, stanje uređaja, lokaciju, vrijeme prijave i neuobičajenu količinu preuzetih podataka.
Glossa služi administrativnom radu porezne uprave, pa pristup može povezati građanina s konkretnim predmetom i službenikom. Nakon curenja prevarant može poslati lažni zahtjev za nadopunu dokumentacije, povrat poreza ili uplatu duga. Poruka koja sadrži stvarnu adresu i naziv ureda lakše prolazi psihološku provjeru žrtve nego generična prijevara.
Ograničavanje pristupa smanjuje daljnje izvlačenje, ali može usporiti rad službenika i obradu predmeta. Tim za odgovor mora istodobno sačuvati zapise, promijeniti vjerodajnice, pregledati krajnje uređaje i utvrditi je li napadač stvorio dodatne račune. Prebrzo gašenje bez očuvanja dokaza može otežati rekonstrukciju; presporo reagiranje produljuje izloženost.
Obavijest CNIL-u dio je obveza prema GDPR-u kada povreda može ugroziti prava i slobode ljudi. Nadležno tijelo procjenjuje jesu li tehničke i organizacijske mjere bile primjerene, koliko je brzo incident otkriven i jesu li pogođene osobe dobile uporabive upute. Javna ustanova mora objasniti konkretan rizik, a ne samo poslati formalnu obavijest.
Francuska porezna uprava već je u ožujku prijavila odvojen neovlašten pristup registru bankovnih računa FICOBA, koji je zahvatio oko 1,2 milijuna računa preko kompromitiranih vjerodajnica službene osobe. Novi incident ne treba automatski spajati s prethodnim napadačem, ali ponavljanje istog obrasca povećava potrebu za strožom kontrolom privilegiranog i udaljenog pristupa.
Za građane je korisna provjera pošiljatelja kroz službeni porezni portal, a ne odgovor na poveznicu iz poruke. Telefonski broj i adresa u poruci više nisu dokaz autentičnosti jer se mogu nalaziti u ukradenom skupu. Promjena lozinke ima smisla ako je ista korištena drugdje, dok najvažnija mjera ostaje oprez prema zahtjevima za hitnu uplatu, dokument ili jednokratni kod. Službenik ne bi trebao telefonom tražiti kod za potvrdu prijave niti slati račun za uplatu s privatne domene.
Francusko Ministarstvo financija potvrdilo je da su u kibernetičkom napadu ukradeni podaci 678.000 korisnika porezne uprave, objavio je Reuters 14. kolovoza. Napadač je tvrdio da je krajem lipnja preko VPN pristupa ušao u sustav Glossa, a dio podataka objavio 12. kolovoza. Ministarstvo je nakon otkrivanja ograničilo pristup, pokrenulo istragu te najavilo kaznenu prijavu i obavijest tijelu za zaštitu podataka CNIL.
Hrvatska ima vrlo dobre pojedinačne kompetencije. Imamo proizvođače obrambene opreme i platformi, ali i snažan ICT sektor. Trebamo ih povezati oko konkretnog proizvoda i konkretnog operativnog zahtjeva. Poruke su to s događanja koje su u sklopu „ENT Tehnoloških dana“ organizirali Hrvatska gospodarska komora i Ericsson Nikola Tesla. Cilj je bio predstaviti tehnološka rješenja, potaknuti suradnju između ove dvije industrije i otvoriti prostor za nove projekte i inovacije.
U prvoj najavi programa predstavljeno je šest međunarodnih predavača, jedan hrvatski panelist te hrvatski stručnjak za vizualne efekte Željko Barčan, koji radi kao FX Supervisor u studiju Wētā FX na Novom Zelandu. Barčan ima 26 godina iskustva u filmskoj, televizijskoj i industriji animacije, videoigara i interaktivnih sadržaja.
