U Sveučilišnom računskom centru Sveučilišta u Zagrebu (Srce) održan je panel pod nazivom "Mogu li otvoreni obrazovni sadržaji unaprijediti kvalitetu nastave?", kojim se podržalo obilježavanje međunarodnog Tjedna otvorenog obrazovanja.
Prilikom otvaranja rasprave, pomoćnica ravnatelja Srca Sandra Kučina Softić istaknula je usmjerenost na otvorenost i to ne samo u visokom obrazovanju već i u znanosti. Srce izgradnjom otvorenih infrastruktura omogućava nastavnicima i znanstvenicima da u svom svakodnevnom radu implementiraju principe otvorenosti. Uz to, Srce aktivno radi na promociji otvorenog obrazovanja kao i edukaciji nastavnika i upravljačkih struktura te poticanja otvorenosti u sustavu obrazovanja.
Sudionici su se složili da je potrebno sustavno raditi na edukaciji nastavnika o otvorenim obrazovnim sadržajima, i na koji način oni mogu biti uključeni u nastavu kako bi se omogućila aktivna uloga studenata, osigurali kvalitetni nastavni sadržaji i što bolje iskustvo učenja studenata.
Tijekom panela je naglašeno da je uloga upravljačkih struktura izuzetno važna pri osvješćivanju mogućnosti i važnosti otvorenog obrazovanja i osiguravanja kvalitete obrazovnog procesa. Osim znanstvenih postignuća, visokoškolske ustanove se isto tako mogu pohvaliti i s postignućima u nastavi otvorenim obrazovnim sadržajima.
tvoreno obrazovanje pomaže u modernizaciji visokoga obrazovanja s obzirom na to da se suvremeno otvoreno obrazovanje uglavnom postiže s pomoću digitalnih tehnologija. Primjena tehnologije u obrazovanju sama po sebi ne znači otvorenost obrazovnih materijala, ali može biti ključni čimbenik u ubrzanju tog procesa.
Primjena tehnologije u obrazovanju, kao alata za unapređenje kvalitete procesa poučavanja i učenja, danas je nužna i kao takva slijedi tendencije obrazovanja u 21. stoljeću.
U raspravi je zaključeno da je u cijelom tom procesu nastavnicima, ali i studentima uz podršku u obliku napredne infrastrukture, edukacija u korištenju digitalnih usluga i sustava koju im Srce pruža, potrebna i stručna podrška kako knjižničara i IT stručnjaka na ustanovi tako i ureda i povjerenstava za kvalitetu na ustanovama koji će voditi nastavnika prilikom izrade njihovih nastavnih sadržaja, korištenja otvorenih obrazovnih sadržaja, ali i njihovog objavljivanja otvorenom pristupu kako bi ih i drugi sudionici iz zajednice mogli koristiti, dorađivati ili omogućili unapređenje postojećih.
Umjetna inteligencija u pravnoj industriji više nije eksperimentalni dodatak, nego alat koji je već ušao u svakodnevni odvjetnički posao. Može sastavljati nacrte dopisa i ugovora, pomagati u oblikovanju strategije te preuzimati niz manjih i repetitivnih zadataka koji su donedavno zahtijevali znatno više vremena. „Osim IT-a, teško je pronaći industriju u kojoj se u posljednje tri ili četiri godine dogodio ovako tektonski pomak“, ističe za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info Marko Porobija, managing partner, Porobija & Špoljarić. Promjena je posebno važna za pravo jer generativni modeli, za razliku od klasičnog softvera, mogu raditi s vjerojatnostima, nijansama i kontekstom koji su pravnicima prirodniji od jednostavne logike da ili ne.
Weekend je proširio svoj interdisciplinarni koncept Education Weekendom, posvećenim znanju, kompetencijama i budućnosti obrazovanja. Božo Skoko upozorava da umjetna inteligencija može biti snažan alat za istraživanje i učenje, ali ne smije zamijeniti čitanje, kritičko mišljenje i zdravo rasuđivanje. Odnos tehnologije, obrazovanja i budućih zanimanja bit će jedno od ključnih pitanja za škole, sveučilišta i poslodavce.
Idaho National Laboratory provodi sigurnosnu provjeru kineskih lidarskih senzora za vozila, objavio je TechCrunch 21. kolovoza pozivajući se na dvije osobe upoznate s projektom. Laboratorij američkog Ministarstva energetike ispituje mogu li uređaji omogućiti iznošenje prostornih podataka ili masovni prekid rada. Projekt navodno financira jedna ili više kompanija iz sektora električnih i autonomnih vozila, no laboratorij nije potvrdio naručitelje ni plan objave rezultata.
