Solarni paneli se više od dva desetljeća spominju kao glavni način borbe protiv emisija ugljičnog dioksida, no s obzirom da im je rok trajanja svega 25 godina, pri njihovu odlaganju nastat će problemi. Toliki da se priča o ekološkoj katastrofi.
Naime, stručnjaci naovom području su za BBC otkrili da će ubrzo biti potrebno zamijeniti milijarde solarnih panela diljem svijeta, ali da trenutno ne postoji adekvatan plan kako to učiniti bez da se osjete teške posljedice.
Na globalnoj je razini postavljeno solarnih panela u vrijednosti jedan teravata. Pritom obični paneli za "kućnu" uporabu imaju kapacitet od oko 400W. A tu su i nešto kapacitetom bogatiji paneli na solarnim farmama, zbog čega i imamo oko 2,5 milijarde njih postavljeno u svijetu.
Podaci britanske vlade kažu da su u Britaniji instalirani deseci milijuna solarnih panela, no nema dovoljno infrastrukture za njihovo recikliranje. Stručnjaci za energetiku traže hitnu akciju vlade kako bi se spriječila nova globalna ekološka katastrofa.
Stoga, upozoravaju stručnjaci, do 2050. bismo mogli imati "planinu otpada" ako se već u ovom trenutku ne pokrene lanac recikliranja. Do 2030. bi trebalo biti četiri milijuna tona otpadnih solarnih panela, ali 20 godina kasnije 5više od 200 milijuna. Primjerice, svake se godine proizvodi oko 400 milijuna tona plastike. Dakle, ono što je sjajno za okoliš, može postati i iznimno pogubno za njega.
Naravno, postoje i neke optimističnije prognoze. Kako se sve razvija, tako se razvija i tehnologija vezana uz solarne panele pa postaju efikasniji i dugotrajniji. Uz to, moguće ih je nadograditi na postojeće pa im tako produljiti vijek trajanja.
Bitno je da se ukazalo na ovaj problem pa je za vjerovati da će se u narednim godinama svakako pronaći najbolja moguća rješenja za izbjegavanje ekološke katastrofe.
"Ovo je prvi hackathon koji je Booksa organizirala i oduševljeni smo odazivom, međunarodnom ekipom i općenito interesom za čitanje i knjige. Sigurna sam da ćemo s puno sudionika nastaviti raditi", izjavila je Miljenka Buljević, glavna organizatorica hackathona TALE i suosnivačica Kulturtregera.
Zaključci ovog opsežnog istraživanja naglašavaju da, unatoč ponekad proturječnim podacima svojstvenim složenosti teme, pružanje zaposlenicima fleksibilnosti da biraju rad od kuće ima značajne prednosti za njihovo fizičko i mentalno zdravlje.
Kada je riječ o oglašivačkim kanalima, paid search apsolutno dominira tržištem s 46% ukupnih ulaganja, odnosno 156 milijuna eura, dok društvene mreže zauzimaju 23,4% udjela u ukupnom digitalnom budžetu, sa 79,4 milijuna eura. U segmentu digitalnog oglašavanja u oglasnicima ostvareno je 17,3 milijuna eura.
