Kako bi se smanjila mogućnost upotrebe energije kao geopolitičkog oružja, mnoge se vlade sve više fokusiraju na energetsku sigurnost, neovisnost i pripravnost. Siemens stoga poziva da se otpornosti energetskih sustava u planiranju razvoja infrastrukture pridaje znatno veća važnost nego dosad. Energetska otpornost može se postići, među ostalim, ciljanim ulaganjima u digitalizaciju, modernizaciju i širenje elektroenergetskih mreža.
Valentino Tomić / Tomich Productions
U međunarodnom istraživanju koje je za Siemens provedeno među 1400 viših rukovoditelja i predstavnika vlada, većina ispitanika izjavila je da je energetska sigurnost zamijenila globalnu suradnju na zaštiti klime kao najvažniji pokretač energetske tranzicije. Jedan od glavnih zaključaka istraživanja jest da bi najvažniji prioritet vlada u okviru infrastrukturne tranzicije trebao biti otporan i pouzdan energetski sustav.
Kako bi se smanjila mogućnost upotrebe energije kao geopolitičkog oružja, mnoge se vlade sve više fokusiraju na energetsku sigurnost, neovisnost i pripravnost. Siemens stoga poziva da se otpornosti energetskih sustava u planiranju razvoja infrastrukture pridaje znatno veća važnost nego dosad. Energetska otpornost može se postići, među ostalim, ciljanim ulaganjima u digitalizaciju, modernizaciju i širenje elektroenergetskih mreža. Primjena digitalnih tehnologija poput umjetne inteligencije i naprednog hardvera dodatno može povećati otpornost kritične infrastrukture.
Kako otpornost i energetska sigurnost sve više dobivaju prednost, povjerenje u ostvarenje globalnih klimatskih ciljeva počinje slabjeti. Više od polovice (57%) rukovoditelja diljem svijeta očekuje povećanje ulaganja u fosilna goriva tijekom sljedeće dvije godine, dok samo 37% poduzeća vjeruje da će ispuniti svoje ciljeve dekarbonizacije do 2030. godine – što je pad u odnosu na 44% iz 2023. Ulaganja u elektroenergetske mreže i brža digitalizacija mogli bi, prema nalazima istraživanja, istodobno ubrzati napredak i prema klimatskim ciljevima i prema većoj energetskoj otpornosti.
Kako se nacionalne energetske strategije razvijaju, digitalne tehnologije ostaju u središtu infrastrukturne tranzicije. Digitalizacija je rangirana kao drugi najvažniji čimbenik za ubrzanje prijelaza na čistu energiju u industriji, odmah iza razvoja kapaciteta za pohranu energije, dok se od umjetne inteligencije očekuje najveći pozitivan učinak. Ispitanici smatraju da AI pomaže u povećanju otpornosti kritične infrastrukture (66%) te navode da njihove organizacije već koriste umjetnu inteligenciju za dekarbonizaciju poslovanja (59%).
Energetska sigurnost posljednjih je godina postala jedno od središnjih pitanja globalne politike, osobito nakon geopolitičkih napetosti koje su dovele do poremećaja opskrbnih lanaca i povećanja cijena energije. Europska unija odgovorila je strategijom REPowerEU, čiji je cilj smanjiti ovisnost o uvozu fosilnih goriva i ubrzati prijelaz na obnovljive izvore energije. U tom kontekstu, ulaganja u pametne mreže, baterijske sustave i tehnologije vodika bilježe snažan rast, dok se paralelno razvijaju sustavi kibernetičke zaštite energetskih mreža. Siemens, zajedno s drugim industrijskim liderima, aktivno promovira koncept integriranih i digitaliziranih energetskih ekosustava koji povezuju proizvodnju, distribuciju i potrošnju energije u stvarnom vremenu. Takvi sustavi omogućuju veću fleksibilnost, stabilnost i učinkovitost, ali i smanjenje emisija stakleničkih plinova, čime postaju ključni stup održive energetske budućnosti.
Microsoftov June 2026 Patch Tuesday donio je sigurnosna ažuriranja za 200 ranjivosti, uključujući više zero-day slabosti i javno objavljenih propusta. Sama brojka po sebi nije samo tehnički detalj, nego signal koliko se enterprise i javni sektor danas moraju oslanjati na discipliniran patch menadžment kako bi održali osnovnu sigurnosnu razinu.
Europska komisija je predstavila paket tehnološke suverenosti čija je okosnica Cloud and AI Development Act (CADA), zakonodavni prijedlog kojim se uvodi jedinstveni okvir za procjenu suverenosti oblaka i umjetne inteligencije za europsku javnu upravu.
Tvrtka ANIQ, prva akcelerirana tvrtka Poduzetničkog inkubatora PISMO powered by A1, službeno je predstavila projekt RAGNA - istraživačko-razvojni projekt vrijedan više od 2,5 milijuna eura kojim će, u suradnji sa Sveučilištem Algebra Bernays i tvrtkom Protopixel, razvijati inovativnu AI platformu za upravljanje Game Design Dokumentom (GDD), jednim od ključnih alata u procesu razvoja videoigara. Početak projekta obilježen je početnom konferencijom i panel raspravom održanom u Novskoj.