Europska unija provodi vlastiti EU Chips Act vrijedan 43 milijarde eura kako bi do 2030. udvostručila udio Europe u globalnoj proizvodnji čipova na 20 posto, dok Kina masovno ulaže u samodostatnost kroz programe koji nadmašuju 100 milijardi dolara.
Američka vlada razmatra mogućnost uvođenja obveze da kompanije proizvode isti broj čipova unutar zemlje koliko njihovi kupci uvoze, ili će se suočiti s visokim carinama. Ovakav potez mogao bi donijeti dodatnu neizvjesnost za globalne proizvođače čipova.
Ministar trgovine Howard Lutnick održao je razgovore s čelnicima proizvođača čipova o potencijalnoj mjeri. Cilj je potaknuti domaću proizvodnju i smanjiti snažnu ovisnost SAD-a o uvoznim poluvodičima.
Početkom kolovoza predsjednik Donald Trump upozorio je proizvođače čipova koji posluju u SAD-u da će vlada uvesti carine od 100 posto na uvoz ukoliko ne premjeste proizvodnju u zemlju. Upozorenje je ponovio i prošlog mjeseca.
Taiwan Semiconductor Manufacturing Company (TSMC), najveći ugovorni proizvođač čipova na svijetu i glavni dobavljač Applea i Nvidije, obvezao se na ulaganje od 65 milijardi dolara u gradnju triju tvornica u saveznoj državi Arizoni. No čak i kada ti pogoni budu operativni, njihov ukupni kapacitet predstavljat će tek manji dio globalne proizvodnje TSMC-a.
Američki pritisak na domaću proizvodnju poluvodiča dolazi u trenutku kada globalna industrija prolazi kroz restrukturiranje uzrokovano geopolitičkim tenzijama, rastućom potražnjom za AI čipovima i inicijativama drugih velikih gospodarstava. Europska unija provodi vlastiti EU Chips Act vrijedan 43 milijarde eura kako bi do 2030. udvostručila udio Europe u globalnoj proizvodnji čipova na 20 posto, dok Kina masovno ulaže u samodostatnost kroz programe koji nadmašuju 100 milijardi dolara.
U tom kontekstu, potezi SAD-a mogli bi dodatno poremetiti opskrbne lance i izazvati prelijevanje proizvodnje iz Azije prema Sjevernoj Americi i Europi. Stručnjaci procjenjuju da bi agresivne carine i kvote mogle izazvati kratkoročne nestašice i rast cijena, no dugoročno bi potaknule diversifikaciju i stvaranje otpornijih lanaca opskrbe, posebno u segmentima visoko tehnoloških čipova potrebnih za AI, automobile i obrambenu industriju.
Digital Realty započeo je gradnju podatkovnog centra ZUR4 u Glattbruggu kod Züricha, kojim proširuje svoj postojeći švicarski kampus. Novi objekt planiran je s 15 megavata kapaciteta za IT opremu na približno 6 300 četvornih metara, kao odgovor na rast potražnje za digitalnom infrastrukturom u jednom od važnih europskih podatkovnih i financijskih središta. Tvrtka, čijim se dionicama trguje na Njujorškoj burzi pod oznakom DLR, projekt povezuje s razvojem umjetne inteligencije i energetski učinkovitije infrastrukture u Europi.
OpenAI je objavio rezultate testiranja Jalapeña, vlastitog čipa za inferenciju, odnosno izvođenje već uvježbanih modela umjetne inteligencije, razvijenog u suradnji s Broadcomom. Tvrtka tvrdi da je čip brži i energetski učinkovitiji od Nvidijina GB300, temeljenog na arhitekturi Blackwell Ultra. Deklarirana snaga Jalapeñova kućišta iznosi 700 vata, nasuprot 1 400 vata kod uspoređivanog Nvidijina rješenja, što upućuje na znatnu razliku u energetskim zahtjevima i prije usporedbe samih performansi.
Google je 27. kolovoza pristao na nagodbu od 260 milijuna funti u kolektivnom postupku pokrenutom u Londonu u ime britanskih programera aplikacija, prema sporazumu objavljenom prije suđenja. Predloženi dogovor, vrijedan oko 353 milijuna dolara, mora odobriti Competition Appeal Tribunal, a njime bi se završio zahtjev koji je ranije procijenjen na nešto više od milijardu funti.
