Rimac Nevera je postigla najveću brzinu od 412 km/h, što ga čini najbržim električnim serijskim automobilom na svijetu. Podvig obaranja rekorda nastavlja se nakon neovisno potvrđenog rekorda za ubrzanje Nevere od 8,582 sekunde na četvrtinu milje postavljenog 2021. godine, što ju je učinilo najbrže ubrzavajućim serijskim automobilom na svijetu.
Ovom prilikom, Rimac tim posebno je tražio stazu ovalnog oblika s ravninama dovoljno dugim da Nevera postigne najveću brzinu, da bi se na kraju odlučili verificirati brzinu na stazi Automotive Testing Papenburg u Njemačkoj, s dva pravca od 4 km. Staze na kojima je moguće postići brzinu veću od 400 km/h vrlo su rijetke jer je vrlo rijetko da automobil uopće može postići tako visoku brzinu.
Nevera je postavljena u tzv. Top Speed mode, stvarajući aerodinamički profil koji uravnotežuje otpor i potisnu silu kako bi se osigurala stabilnost pri velikim brzinama. Opremljen gumama Michelin Cup 2R koje su dozvoljene za cestu, i uz nadzor Michelinovog tehničara koji je provjerio njihovo stanje, Nevera je bila spremna za postavljanje rekordne brzine.
Za volanom je bio Miroslav Zrnčević, glavni testni i razvojni vozač. Njegov je izazov bio postići savršen ulazak na ravninu iz zakrivljenih dijelova staze kako bi osigurao najbolju moguću priliku da dosegne najvišu brzinu. Izlazeći iz ovalnog dijela staze iz nagiba, putujući oko 250 km/h, Miroslav je oslobodio punu snagu Nevere kako bi dosegao brzinu od 412 km/h - točno onako kako je simulirano na početku projekta Nevere. Postinguta brzina čini Neveru najbržim serijski električnim automobilom, te je to najveća brzina ikada zabilježena na Automotive Testing Papenburg stazi. Brzina je izmjerena pomoću Racelogic V-Boxa, visokopreciznog mjernog uređaja temeljenih na GPS-u. Najveća brzina od 412 km/h bila je cilj koji je Rimac tim postavio kada je automobil prvi put predstavljen kao C_Two na Ženevskom sajmu automobila 2018., a sada - nakon 1,6 milijuna sati razvoja - ta brzina je potvrđena.
Miroslav Zrnčević, glavni vozač za testiranje i razvoj u Bugatti Rimcu komentirao je: „Putovati brzinom od 412 km/h, znači putovati trećinom brzine zvuka. Postići tu brzinu u cestovnom automobilu je nevjerojatno složeno, ali u Neveri smo stvorili automobil koji može prijeći velike udaljenosti s jednim punjenjem, može se uhvatiti u koštac s uskim i zavojitim trkaćim stazama i može driftati, kao i oboriti rekorde ubrzanja, te postići brzine od preko 400 km/h. Vozio sam Neveru otkad je prvi put okrenula kotač i vidjeti završen automobil kakav je danas stvarno je emotivan trenutak. Najvažnija stvar koju sam naučio tijekom pokušaja najveće brzine je koliko je automobil bio staložen i stabilan - što potvrđuje da su naši timovi za aerodinamiku i dinamiku vozila odradili nevjerojatan posao.“
Nevera se isporučuje kupcima s ograničenom najvećom brzinom od 350 km/h, ali može postići najveću brzinu od 412 km/h na posebnim događajima za kupce uz podršku Rimac tima i u kontroliranim uvjetima. Budući da su gume pod velikim opterećenjem tijekom takvih vožnji, većina mjera opreza usmjerena je na to da gume budu ispravno postavljene za tako velike brzine. Proizvodnja Nevere trenutno je u tijeku u sjedištu Rimca na Jankomiru, a prvi automobili već su kod kupaca diljem svijeta.
Medijski dio programa posvetio se krizi povjerenja i fenomenu izbjegavanja vijesti. Panel nazvan Nisu samo loše vijesti – vijesti! ugostio je danskog novinara i osnivača Instituta za konstruktivno novinarstvo Ulrika Haagerupa, koji je upozorio da stvarnost često nije toliko loša koliko se prikazuje u medijima.
Singapurske agencije IMDA i EDB 21. kolovoza privremeno su dodijelile 200 MW novog kapaciteta za podatkovne centre četirima operatorima. Digital Realty, Equinix, Keppel Data Centres i ST Telemedia Global Data Centres dobivaju po 50 MW na otoku Jurong nakon drugog državnog poziva. Dodjela odgovara na potražnju za cloudom i AI infrastrukturom, ali ostaje uvjetovana tehničkim, energetskim i okolišnim obvezama prije konačnog odobrenja.
Umjetna inteligencija u pravnoj industriji više nije eksperimentalni dodatak, nego alat koji je već ušao u svakodnevni odvjetnički posao. Može sastavljati nacrte dopisa i ugovora, pomagati u oblikovanju strategije te preuzimati niz manjih i repetitivnih zadataka koji su donedavno zahtijevali znatno više vremena. „Osim IT-a, teško je pronaći industriju u kojoj se u posljednje tri ili četiri godine dogodio ovako tektonski pomak“, ističe za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info Marko Porobija, managing partner, Porobija & Špoljarić. Promjena je posebno važna za pravo jer generativni modeli, za razliku od klasičnog softvera, mogu raditi s vjerojatnostima, nijansama i kontekstom koji su pravnicima prirodniji od jednostavne logike da ili ne.
