Na tržištu poštanskih usluga u Republici Hrvatskoj i u četvrtom tromjesečju prethodne godine nastavljen je trend rasta paketskih usluga. Ukupno je ostvareno 8,9 milijuna usluga, što je za 5,8 posto više nego u prethodnom tromjesečju i 1,6 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Veći broj paketa rezultirao je i povećanjem njihovog udjela na ukupnom tržištu na kojemu paketi zauzimaju preko 13 posto, što je najveći udjel do sada. Istovremeno, smanjen je ukupan broj poštanskih usluga u odnosu na isto razdoblje prethodne godine za 1,9 posto, dok je na godišnjoj razini zabilježen pad ukupnih usluga za 0,5 posto.
U zadnjem tromjesečju zaustavljen je rast usluga u međunarodnom prometu prisutan nekoliko tromjesečja za redom. Ostvareno je ukupno 4,5 milijuna usluga, što je za oko 6 posto manje nego u prethodnom tromjesečju i za 4,5 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.
Prihodi od obavljanja poštanskih usluga neprekidno rastu već nekoliko tromjesečja tako da je u četvrtom tromjesečju ostvareno 547 milijuna kuna što je za 0,4 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine i za 4 posto u odnosu na prethodno tromjesečje. Na povećanje prihoda najviše je utjecao rast paketskih usluga i usluga s dodanom vrijednosti (ekspresnih pošiljaka) koje su porasle za 7,5 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Prihodi su rasli i na godišnjoj razini te su u 2022. iznosili oko 2,09 milijardi kuna, što predstavlja povećanje za 5,4 posto u odnosu na 2021.
Poštanske usluge u Republici Hrvatskoj na kraju 2022. pružalo je 24 davatelja. Najveći davatelj je HP-Hrvatska pošta d.d., koja je u 2022. imala udjel od 87,4 posto po broju ostvarenih usluga i 58,2 posto u ukupnim prihodima.
U prvom tromjesečju 2026. na tržištu poštanskih usluga zabilježen je rast ukupnog broja usluga i prihoda, ponajprije zbog povećanja broja paketa i tiskanica, dok se trend pada broja pisama nastavio, pokazuju prikupljeni podaci od davatelja poštanskih usluga.
Na sajmu Eurosatory, globalnom događanju posvećenom obrani i sigurnosti, hrvatska Orqa, vodeći europski proizvođač bespilotnih letjelica bez kineskih komponenti, predstavila je taktički dron MRM2-10AI. Riječ je o taktičkoj letjelici nove generacije posebno razvijenoj za bojišnice na kojima se vodi intenzivno elektroničko ratovanje i gdje je prostor djelovanja snažno osporavan.
Industrijski podaci o tome da samo dio planiranog kapaciteta podatkovnih centara doista ulazi u gradnju pokazuju jaz između investicijskih prezentacija i fizičke realizacije. AI potražnja potaknula je najave kampusa, zakupa i energetskih aranžmana, ali izgradnja ovisi o zemljištu, dozvolama, transformatorima, mrežnom priključku, vodi, hlađenju, radnoj snazi i lokalnom prihvaćanju. Svaki od tih elemenata može odgoditi projekt, a kašnjenje se zatim prenosi na cloud kapacitete, cijene GPU najma i dostupnost enterprise AI usluga. Urednički najzanimljiviji dio nije sama objava, nego pomak koji otkriva u načinu na koji se ICT budžeti i tehnički prioriteti sele prema kapacitetu, pouzdanosti i mjerljivoj poslovnoj vrijednosti.
