Projekt Pantheon mogao bi u Topusko dovesti ulaganje od čak 50 milijardi dolara

Uz sve geopolitičke probleme kojih je današnji svijet svjestan kroz još jednu energetsku krizu utrka se više ne vodi samo u naoružavanju nego i u umjetnoj inteligenciji. Tako će se, kako stvari sada stoje, u tu utrku uključiti i Hrvatska s jednim od najvećih investicija u AI data centar čija se ukupna vrijednost procjenjuje na više od 50 milijardi eura.

Pojasnimo, brojka od 50 milijardi eura zahtijeva oprez. To je iznos koji bi pretvorio Pantheon u jedan od najvećih AI infrastrukturnih projekata na globalnoj razini i koji bi pojedinačno premašio godišnji BDP nekih EU članica. Za usporedbu Microsoftov višegodišnji program u Aragónu (Španjolska) procijenjen je na 10 milijardi eura, Brookfieldov AI data centar u Švedskoj na cca 10 milijardi dolara (~95 milijardi švedskih kruna),  Brookfield/Data4 najavili su 20,7 milijardi dolara ulaganja u AI infrastrukturu u Francuskoj kroz pet godina, a Microsoftov program za sjevernu Italiju procijenjen je na 4,8 milijardi dolara.

Projekt Panteon kako ga nazivaju tako bi postao  najveće ulaganje u Hrvatskoj ikad, ali i najveće ulaganje u AI data centar u Europi stoga je njegova izgradnja iznimno važna jer bi trebala pokrenuti domaće resurse vezane uz AI. Vremenski tajming objave nije slučajan. Projekt se javnosti predstavlja na samitu Inicijative triju mora (3SI) koji se 28.–29. travnja 2026. održava u Dubrovniku, deset godina nakon osnivačkog samita 2016. u istom gradu. Hrvatska aktualno predsjeda inicijativom; na samit dolazi 11 šefova država i vlada (Poljska, Austrija, Češka, Slovačka, Rumunjska, Litva, Latvija, Crna Gora, Moldavija, Ukrajina, Grčka), američki ministar energetike Chris Wright, te oko 1.500 sudionika poslovnog foruma. Premijer Andrej Plenković najavio je potpisivanje sporazuma o Fondu fondova za infrastrukturu u suradnji s Europskom investicijskom bankom, u kojem HBOR sudjeluje s 20 milijuna eura.

3SI Investicijski fond već je financirao šest projekata, uključujući data centar u Estoniji i luku Burgas, a američki DFC je putem instrumenta osiguranja katalizirao privatni kapital. Američka veleposlanica McGraw potvrdila je da će se na samitu potpisati „dogovori o američkim ulaganjima u umjetnu inteligenciju” te dogovor o plinskoj interkonekciji Hrvatska–BiH uz sudjelovanje američkih kompanija. Pantheon se očito predstavlja kao flagship projekt 3SI digitalne osi i kao izlog hrvatske strategije „vrata Europe za globalni kapital“.

Iako se još uvijek ne znaju svi detalji, iza projekta stoje veliki investitori, ali i Jako Andabak, domaći poslovni čovjek koje je dosad ulagao u osiguranja i turistički biznis. Razvoj projekta predvodi poduzetnik Jako Andabak u partnerstvu s moćnim američkim institucionalnim investitorima, što signalizira snažan interes transatlantskih aktera za osiguravanjem suvereniteta podataka i računalne moći unutar granica NATO-a i EU-a, tvrde dobro upućeni izvori. Tehnički dio projekta vodi stručnjak Mislav Crnogorac, a planirano je da izgradnja započne 2027. godine, s očekivanim početkom rada prve faze 2029. godine.

Kada se govori o ovome projektu njegov najveći problem, neki će reći izazov, ali pak je problem predstavlja infrastruktura za prijenos električne energije jer je ipak riječ o 1GW instalirane snage stoga je odabir Topuskog vrlo strateški odabran jer se struja novim dalekovodima može dovesti iz Mađarske, Bosne i Hercegovine, ali i gradnjom neke manje modularne nuklearne elektrane. Treba istaknu ti da prema dostupnim podacima područje Siska (HOPS 400 kV čvor) može prenositi red veličine 1–2 GW snage, što ga čini jednim od jačih elektroenergetskih čvorišta u kontinentalnoj Hrvatskoj, ali i dalje nedovoljnim kada je riječ o projektu Pantheon i 1 GW koji su potrebni za AI data centar.

Vratimo se malo na snagu podatkovnog AI centra koji sa svojih 1 GW planirane snage ide u sam vrh europskih AI data cnetara. Podaci govore kako je trenutno London jedno od najvećih svjetskih središta gdje je ukupni instalirani kapacitet na razini od 2-3 GW, ali ne u jednom nego mnogo manjih data centara, Slijedi ga  Frankfurt s 1,5-2 GW opet na mnogo lokacija, dok projekt Pantheon je na jednoj lokaciji.

Najvažniji zaključak je da je jednofazni 1 GW scenarij u Hrvatskoj danas vrlo visokorizičan, dok je fazni model realan: masterplan 20–50 MW u više etapa, uz fazu 1 od 4–8 MW IT opterećenja i inicijalni AI klaster reda veličine 0,5–1,5 tisuća GPU-ova. To je kompatibilnije s hrvatskim regulatornim okvirom, vremenom dozvola, priključnim rokovima, apsorpcijom tržišta i tipičnim financijskim strukturama za data-centre. HOPS-ov desetogodišnji plan potvrđuje da su prijenosna mreža i ulaganja u nju ključna uska grla, a OIV-ov projekt nacionalne optičke infrastrukture potvrđuje da rast optike ide u dobrom smjeru, ali ne eliminira potrebu za ranim kroz-projektiranjem priključka i više operatora.

Za najbrži izlazak na tržište najbolja je mikrolokacija u zapadnom/zagrebačkom koridoru; za najbolji kompromis energije, hlađenja i troška vrlo su konkurentni riječka i varaždinsko-međimurska opcija; za dugoročno širenje uz niži trošak zemljišta Osijek/Ernestinovo je ozbiljna alternativa; Topusko je izvedivo samo ako rana HOPS/HEP studija potvrdi snažan priključak i prihvatljive rokove. Poslovni model ne bi trebao biti “obični colocation”, nego sovereign AI cloud + dedicated cluster leasing + selektivni high-density colocation/HPC s najmanje jednim anchor klijentom prije financijskog zatvaranja, tvrde analitičari.

Uz projekt Pantheon treba spomenuti još neke najavljene projekte. Izgradnje AI infrastrukture u Hrvatskoj nije ograničena samo na gigantski projekt u Topuskom. Drugi projekti, poput onog tvrtke NEOIX PLC u Novoj Gradiški i Inovaproovog projekta u Trilju, čine mozaik decentralizirane AI mreže koja iskorištava specifične lokalne prednosti.

Britansko-hrvatski konzorcij NEOIX PLC objavio je u prosincu 2025. godine potpisivanje preliminarnog sporazuma za razvoj modernog 50 MW AI podatkovnog centra u industrijskoj zoni Nove Gradiške.  Ova investicija od 450 milijuna eura usmjerena je na pružanje infrastrukture za "AI-driven" ekonomiju jugoistočne Europe. Regionalni direktor NEOIX-a, Dr. Tomislav Bubalo, istaknuo je da će centar biti smješten na centralnoj parceli unutar industrijske zone, opremljen naprednom IT infrastrukturom najviših sigurnosnih standarda.

Dodajmo tome, da projekt u Trilju, točnije u zoni Čaporice, predstavlja vrhunac inovacije u kružnom gospodarstvu. Inženjerska tvrtka Inovapro razvija "zeleni AI podatkovni centar" snage 3 MW, vrijedan oko 20 milijuna eura, koji će se u potpunosti napajati biomasom dobivenom iz otpada maslinarske industrije.  Ovaj projekt rješava ekološki problem komine maslina, koja je zbog svoje kiselosti i toksičnosti teška za zbrinjavanje, pretvarajući je u energetski resurs za procesiranje podataka, tvrde njegovi investitori.

Vratimo se na projekt Pantheon u Topuskom, Ideja investitora je imati Tier 4 razinu data centra. Tier 4 je najviša razina klasifikacije podatkovnih centara prema Uptime Instituteu i označava potpuno „fault‑tolerant“ data centar s maksimalno oko 26 minuta dopuštenog zastoja godišnje (99,995% dostupnosti). Nema „single point of failure“: svaki ključni element napajanja i hlađenja ima potpunu redundanciju (2N ili 2N+1), s fizički odvojenim putanjama. Mora imati dva neovisna izvora napajanja, dva generatora, dva UPS sustava, dva PDU‑a, dva neovisna rashladna sustava; svaki put je samostalan.

I uz to mora moći raditi najmanje 96 sati i u slučaju potpuna nestanka mrežnog napajanja, preko vlastitih rezervnih izvora.

Treba svakako istaknuti da je u Hrvatskoj najavljen i novi projekt tvrtke Digital Realty pod imenom ZAG 2 i tvrtke DataBox. Digital Realty za ZAG2 planira kampus koji na toj lokaciji može narasti do oko 30 MW IT kapaciteta, dok DataBox za novi podatkovni centar najavljuje snagu oko 10 MW, a njihov postojeći zagrebački DC je na razini oko 2,2 MW.