Medijski prostor danas obuhvaća velik broj različitih izvora, a sadržaji se proizvode i distribuiraju sve brže.
Presscut je u suradnji s Fakultetom elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu (FER) i Fakultetom informatike i digitalnih tehnologija Sveučilišta u Rijeci (FIDIT) pokrenuo projekt MEDIANA, vrijedan gotovo 1,15 milijuna eura.
Cilj projekta je razvoj sustava umjetne inteligencije koji će omogućiti detaljniju analizu medijskih sadržaja, praćenje širenja informacija i dezinformacija te prepoznavanje novih tema i aktera u medijskom prostoru.
Projekt je posebno usmjeren na razvoj tehnologija prilagođenih hrvatskom jeziku, uz mogućnost njihove primjene na druge slavenske jezike. Predviđeno trajanje projekta je 30 mjeseci, a financijski ga podupiru europska sredstva.
Razvoj novih alata potaknut je promjenama u načinu na koji nastaju i šire se informacije. Medijski prostor danas obuhvaća velik broj različitih izvora, a sadržaji se proizvode i distribuiraju sve brže. Digitalne platforme, algoritmi koji određuju vidljivost objava i personalizacija sadržaja sve snažnije utječu na informacije koje dolaze do korisnika.
Istodobno se tradicionalni novinarski sadržaji isprepliću s objavama korisnika društvenih mreža i materijalima nastalima uz pomoć generativne umjetne inteligencije. Zbog toga je sve teže utvrditi vjerodostojnost izvora, razlikovati provjerene činjenice od interpretacija i razumjeti okolnosti u kojima je neka informacija nastala.
Dodatan problem predstavlja prenošenje istih tvrdnji između različitih medija i digitalnih platformi. Tijekom tog procesa izvorna se poruka može izmijeniti, izgubiti kontekst ili ostati bez jasno prepoznatljivog izvora. Učestalo ponavljanje određene informacije pritom može stvoriti dojam njezine vjerodostojnosti, čak i kada nije neovisno potvrđena.
Upravo bi takve procese trebao analizirati sustav koji se razvija u sklopu projekta MEDIANA. Njegova je namjena povezivanje medijskih sadržaja s njihovim izvorima, osobama i organizacijama koje se u njima pojavljuju te događajima na koje se odnose. Time bi korisnici mogli pratiti kako je određena tvrdnja nastala, na koji se način mijenjala i kojim se kanalima širila.
Primjerice, ako se informacija o određenoj kompaniji, proizvodu ili javnom događaju pojavi u više različitih verzija, sustav bi trebao prepoznati međusobno povezane objave i utvrditi promjene u njihovu značenju. Takva analiza mogla bi pomoći tvrtkama i institucijama pri procjeni komunikacijskih rizika, pripremi odgovora na sporne informacije i razumijevanju razvoja javne rasprave.
Predviđeno je i automatsko otkrivanje novih tema, izvora informacija i aktera koji se pojavljuju u medijima, bez potrebe da ih korisnici prethodno definiraju. Sustav bi trebao prepoznavati promjene i trendove te ih prikazivati vizualno, kako bi se lakše pratili razvoj pojedinih tvrdnji i obrasci njihova širenja.
U okviru projekta razvijat će se dva sustava temeljena na generativnoj umjetnoj inteligenciji. Prvi će biti namijenjen analizi dezinformacija i praćenju načina na koji se lažne ili zavaravajuće tvrdnje mijenjaju tijekom širenja medijskim prostorom. Pritom će se analizirati njihovo preoblikovanje, promjene konteksta i uključivanje novih izvora ili aktera koji ih prenose.
Drugi sustav trebao bi automatski otkrivati i opisivati pojmove, teme i pojave koje se prvi put pojavljuju u medijskim sadržajima. To može uključivati nove kriptovalute ili tokene, političke i društvene trendove te tehnološke inovacije. Za njihovo prepoznavanje ne bi bile potrebne unaprijed definirane oznake ni ručno označavanje podataka.
Posebna pozornost bit će posvećena dezinformacijama koje nisu izravno povezane s politikom. Među njima su gospodarske i industrijske dezinformacije koje mogu narušiti povjerenje u kompanije i institucije te izazvati financijsku štetu i negativno utjecati na njihov ugled.
Takvi slučajevi već su zabilježeni i u Hrvatskoj. Među primjerima su lažni oglasi u kojima se koriste deepfake snimke poznatih liječnika radi prodaje nepostojećih lijekova, kao i krivotvorene videoporuke direktora kompanija kojima se građane pokušava navesti na ulaganje u prijevarne investicijske sheme.
Osim moguće komercijalne primjene, projekt bi trebao pridonijeti razvoju metoda za provjeru informacija i medijskoj pismenosti. Prikazivanjem povezanosti izvora, tvrdnji i njihovih različitih verzija korisnicima bi se moglo olakšati kritičko čitanje sadržaja i prepoznavanje informacija koje zahtijevaju dodatnu provjeru. Takvi alati mogli bi biti korisni građanima, institucijama i kompanijama pri donošenju odluka na temelju dostupnih informacija.
Jedan od važnijih dijelova projekta odnosi se na razvoj jezičnih tehnologija i skupova podataka prilagođenih hrvatskom jeziku. Budući da postojeći sustavi umjetne inteligencije nisu jednako prilagođeni svim jezicima, istraživači će razvijati metode koje uzimaju u obzir jezične posebnosti hrvatskog i kontekst domaćeg medijskog prostora. Predviđena je i mogućnost primjene razvijenih rješenja na druge slavenske jezike.
Očekivani rezultati projekta uključuju nove metode analize medijskih sadržaja, izradu strukturiranih skupova podataka i razvoj prototipa koji će se testirati prije moguće komercijalne primjene. Planirana je izrada novih proizvoda za praćenje i analizu medija te zasebnog sustava za praćenje dezinformacijskih narativa.
U provedbi projekta sudjeluju partneri iz privatnog i akademskog sektora, s različitim istraživačkim i razvojnim zaduženjima. Presscut, koji je nositelj projekta, zadužen je za prikupljanje i organizaciju istraživačkog korpusa medijskih sadržaja, eksperimentalni razvoj tehnologije i pripremu budućih rješenja za tržište. Tvrtka u projekt uključuje svoje iskustvo u razvoju metoda i tehnologija za prikupljanje, obradu i analizu medijskih objava te poznavanje potreba korisnika takvih usluga.
FER će voditi istraživanje i razvoj metoda kojima bi se pratile promjene dezinformacija tijekom njihova širenja. U njegovoj će nadležnosti biti i provjera razvijenih prototipova u laboratorijskim uvjetima.
FIDIT će biti zadužen za razvoj metoda automatskog prepoznavanja novih medijskih tema i entiteta, kao i za testiranje sustava u stvarnim uvjetima. Fakultet će sudjelovati i u znanstvenom predstavljanju te objavljivanju rezultata istraživanja.
Projekt MEDIANA trebao bi trajati 30 mjeseci, a sufinancira se sredstvima Programa "Konkurentnost i kohezija" za financijsko razdoblje od 2021. do 2027. godine, posredstvom Ministarstva gospodarstva i Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO).
Razvijena tehnologija trebala bi omogućiti naprednije usluge praćenja medija, osobito u području strateškog i kriznog komuniciranja. Hoće li planirani sustavi postići očekivane rezultate i biti primjenjivi u svakodnevnom radu, pokazat će testiranja i daljnji razvoj tijekom provedbe projekta.
Rast je zabilježen i u broju punjenja. Tijekom trećeg tromjesečja na vlastitim i partnerskim punjačima obavljeno je 38.948 punjenja, u usporedbi s 15.864 godinu ranije. U istom razdoblju količina isporučene energije povećana je s 382,73 na 1182,84 MWh.
Cilj projekta je razvoj sustava umjetne inteligencije koji će omogućiti detaljniju analizu medijskih sadržaja, praćenje širenja informacija i dezinformacija te prepoznavanje novih tema i aktera u medijskom prostoru.
OpenAI je lansirao Astra for Law, platformu za pravno istraživanje, pisanje savjeta i izradu aplikacija za odvjetničke urede i dobavljače pravnog softvera. Proizvod spaja GPT-6 Astru s indeksom američke sudske prakse, zakona, propisa i drugih pravnih materijala te posebnim uputama za analizu. Cijena, datum opće dostupnosti i puni licencni uvjeti indeksa nisu objavljeni.
