Jedna od najvećih svjetskih platnih kompanija Visa potvrdila je sigurnosni incident povezan s vanjskim pružateljem usluga u azijsko-pacifičkoj regiji, nakon što je hakerska skupina n0n objavila da raspolaže podacima povezanima s Visom i američkom bankarskom grupacijom JPMorgan Chase. Napadači su objema kompanijama postavili rok od 48 sati za pregovore, prijeteći javnom objavom navodno ukradenih podataka ako njihovi zahtjevi ne budu ispunjeni.
Za razliku od tvrdnji napadača, dosad potvrđene informacije ne upućuju na kompromitaciju Visine središnje infrastrukture za obradu platnih transakcija. Kompanija je potvrdila da je upoznata s navodima skupine n0n, ali je naglasila da se incident dogodio kod njezina vanjskog partnera, čiji identitet zasad nije otkriven.
Visa je priopćila da njezini sustavi nisu bili pogođeni te da nema pokazatelja kompromitacije podataka o plaćanju, uključujući brojeve platnih kartica. Incident kod vanjskog pružatelja usluga ne znači sam po sebi da su kompromitirani Visini sustavi za obradu transakcija. Identitet pružatelja nije objavljen.
Hakerska skupina n0n na svojoj je stranici za objavu ukradenih podataka navela da raspolaže osobnim i poslovnim informacijama povezanima s korisnicima Visinih usluga. Prema njezinim tvrdnjama, kompromitirani skupovi podataka uključuju imena i prezimena, privatne adrese elektroničke pošte i brojeve mobilnih telefona korisnika iz azijsko-pacifičkih država.
Napadači također tvrde da su došli do podataka o hotelskim i restoranskim rezervacijama korisnika premium kartičnih programa, uključujući lokacije, datume i referentne oznake rezervacija. Na popisu navodno pribavljenih informacija nalaze se i evidencije marketinških aktivnosti koje obuhvaćaju više od 1,5 milijuna interakcija s korisnicima kartičnih programa.
Takav sadržaj, ako se potvrdi njegova autentičnost, mogao bi upućivati na kompromitaciju sustava namijenjenih upravljanju korisničkim pogodnostima, programima lojalnosti ili marketinškim kampanjama, a ne nužno sustava za autorizaciju i obradu plaćanja. Ipak, bez identiteta napadnutog pružatelja usluga i uvida u stvarno kompromitirane podatke nije moguće pouzdano utvrditi iz kojeg su poslovnog sustava informacije potekle.
Posebno je važno naglasiti da n0n zasad nije pružio javno dostupne, neovisno provjerljive dokaze koji bi potvrdili opseg i autentičnost podataka koje navodno posjeduje. U trenutku iznošenja tvrdnji napadači nisu objavili ni primjere dokumenata ni snimke zaslona koje bi omogućile tehničku provjeru njihovih navoda. Stoga se zasad ne može potvrditi ni broj eventualno pogođenih osoba ni stvarna količina kompromitiranih informacija.
Na istoj listi navodnih žrtava nalazi se i JPMorgan Chase, najveća američka banka prema ukupnoj imovini. Skupina tvrdi da posjeduje podatke povezane s premium kartičnim programom, uključujući zapise marketinških kampanja i adrese elektroničke pošte korisnika. Te podatke zasad nije moguće neovisno pripisati banci niti utvrditi jesu li nastali u njezinim sustavima.
Prema tvrdnjama napadača, navodno pribavljeni podaci obuhvaćaju i imenik članova programa s kategorijama članstva i poštanskim brojevima, kao i marketinške poruke koje sadrže naziv banke. Ni u ovom slučaju nisu predstavljeni dokazi na temelju kojih bi se moglo potvrditi da je riječ o autentičnim podacima JPMorgan Chasea ili da su oni pribavljeni izravnim napadom na bankarsku infrastrukturu.
Objava hakerske skupine vremenski se podudara s tehničkim poteškoćama koje su 16. studenoga usporile obradu pojedinih transakcija JPMorgan Chasea. Zbog povezanosti banaka i platnih sustava kašnjenja su osjetili i neki korisnici drugih financijskih institucija. Banka nije navela da su korisnički računi ili sredstva bili ugroženi.
JPMorgan Chase objasnio je da je uzrok problema bila softverska pogreška u sustavima koji se nalaze unutar vlastite infrastrukture. Banka je izričito navela da nema dokaza da je prekid bio povezan s kibernetičkim napadom.
Poteškoće su se odnosile na usporenu obradu transakcija, a ne na potvrđeni gubitak sredstava ili kompromitaciju korisničkih računa. Korisnicima je i tijekom incidenta bio omogućen pristup računima i novcu, dok su se određena kašnjenja mogla prenijeti na druge banke koje su sudjelovale u transakcijama s JPMorgan Chaseom.
Dosad nije utvrđena povezanost između tehničkog incidenta u JPMorgan Chaseu i tvrdnji skupine n0n. Podudarnost u vremenu nije dokaz zajedničkog uzroka, osobito zato što postoje različita objašnjenja za dva događaja: javno potvrđena softverska pogreška u bankarskom sustavu i zasebna, još uvijek nepotvrđena tvrdnja o krađi podataka.
Skupina n0n pojavila se među kibernetičkim kriminalnim skupinama koje koriste iznudu podataka tijekom 2026. Objavila je tvrdnje o kompromitaciji nekoliko međunarodnih kompanija, među njima i turističke platforme Expedia. Ni te tvrdnje same po sebi ne potvrđuju stvarni opseg ni izvor navodnih podataka.
Model iznude temelji se na javnom imenovanju navodnih žrtava, objavljivanju vremenskog roka i prijetnji otkrivanjem podataka. Takav pristup može stvoriti pritisak na kompanije čak i prije nego što su tvrdnje napadača neovisno potvrđene. Posebno je učinkovit protiv financijskih i tehnoloških institucija čije poslovanje u velikoj mjeri ovisi o povjerenju korisnika i stabilnosti digitalnih sustava.
Upravo sigurnost vanjskih pružatelja usluga postaje jedno od ključnih pitanja zaštite financijskog sektora. Banke, kartične kompanije i pružatelji platnih usluga oslanjaju se na širok krug poslovnih partnera koji održavaju aplikacije, obrađuju podatke, razvijaju digitalne usluge i podržavaju komunikaciju s korisnicima. Sigurnosni propust kod jednog takvog partnera može izložiti podatke povezane s više organizacija, čak i ako njihove osnovne transakcijske platforme ostanu zaštićene.
Visa u svojem izvješću o prijetnjama platnom ekosustavu navodi da je u prvoj polovici 2026. broj incidenata povezanih s vanjskim pružateljima usluga porastao 62 posto u odnosu na prethodno šestomjesečno razdoblje. Prema toj analizi, takvi su pružatelji bili povezani s približno 56 posto identificiranih kompromitiranih platnih vjerodajnica.
U istom razdoblju broj slučajeva povezanih s ucjenjivačkim softverom porastao je 19 posto, odnosno 312 posto u odnosu na 2021. Deset najaktivnijih skupina bilo je odgovorno za više od 80 posto praćenih ransomware incidenata. Ti podaci ne potvrđuju tvrdnje n0n-a, ali pokazuju zašto je sigurnost dobavljača važan operativni rizik za financijsku industriju.
Za europske financijske institucije takvi incidenti imaju i izravnu regulatornu važnost. Uredba DORA, koja se primjenjuje od 17. siječnja 2025., postavlja zahtjeve za upravljanje informacijskim i komunikacijskim rizicima, nadzor vanjskih pružatelja ICT usluga, prijavljivanje ozbiljnih incidenata i provjeru digitalne operativne otpornosti.
Incident kod vanjskog dobavljača zato nije samo tehničko pitanje pojedine organizacije. Financijske institucije moraju razumjeti koje podatke i sustave dobavljač obrađuje, kakve posljedice može izazvati prekid njegove usluge te postoji li mogućnost prijenosa poslovanja na alternativno rješenje. Dodatno, kompromitacija podataka koji nisu izravno povezani s plaćanjem može otvoriti rizike prijevara temeljenih na socijalnom inženjeringu, lažnom predstavljanju i ciljanim porukama korisnicima.
U slučaju Vise zasad nije poznato koliko je osoba eventualno pogođeno incidentom, koje je sve podatke vanjski pružatelj usluga obrađivao niti jesu li napadači doista uspjeli pribaviti informacije koje navode. Nema ni potvrde da je incident doveo do prekida Visinih platnih usluga. Za JPMorgan Chase nije potvrđena krađa podataka, a banka je nedavne probleme u obradi transakcija pripisala tehničkoj pogrešci.
Zbog toga se dva slučaja ne mogu predstavljati kao potvrđeni koordinirani napad na globalni financijski sustav. Trenutačno je potvrđen sigurnosni incident kod Visina vanjskog partnera, dok opseg eventualnog curenja podataka i povezanost hakerskih tvrdnji s JPMorgan Chaseom ostaju otvorena pitanja.