Predsjednica Europske komisije Ursula Von der Leyen podržala dobna ograničenja za djecu na društvenim mrežama

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen podržala je uvođenje minimalne dobi za pristup djece društvenim mrežama. Predstavljajući glavne zaključke posebnog panela o sigurnosti djece na internetu, izjavila je da su potrebna dobno prilagođena ograničenja i jasno određena dob od koje se djeca mogu pridružiti društvenim mrežama.

Von der Leyen navela je da iskustva roditelja, nastavnika, stručnjaka i mladih, zajedno s praksama partnerskih zemalja i država članica, upućuju na potrebu djelovanja na europskoj razini. Komisija će analizirati preporuke panela, koji je predložio postupni model. Djeci mlađoj od 13 godina bio bi dopušten samo nadzirani, vremenski ograničen pristup društvenim mrežama prilagođenima njihovoj dobi, dok bi se ograničenja postupno ublažavala tijekom tinejdžerskih godina. Od platformi bi se zahtijevalo da prije pristupa djece dokažu kako su njihove usluge sigurne po dizajnu.

Izvješće panela navodi rizike povezane s ovisničkim značajkama, štetnim sadržajem, neprimjerenim kontaktima i pretjeranim vremenom pred zaslonom. Platforme bi trebale ograničiti beskonačno pomicanje sadržaja, automatsku reprodukciju, push obavijesti i personalizirane sustave preporuka koji potiču prekomjerno korištenje. U izvješću se navodi da mladi diljem Europe provode između četiri i šest sati dnevno pred zaslonima te da se gotovo 60 posto djece na internetu susrelo s emocionalnim ili psihosocijalnim problemima.

„Djecu odgajaju roditelji, a ne predatorski algoritmi“, izjavila je von der Leyen. Dodala je da ključno pitanje nije mogu li djeca pristupiti društvenim mrežama, nego mogu li i kada društvene mreže pristupiti djeci.

Buduća pravila mogla bi obuhvatiti i platforme izvan klasičnih društvenih mreža ako sadrže dobno neprimjerene ili ovisničke funkcije. Nakon jasnog definiranja kategorija štetnih usluga, Komisija bi mogla predložiti postupni pristup za različite dobne skupine. Najavljeno je da bi se nova pravila oslanjala na alate za provjeru dobi koji štite privatnost te na snažniju provedbu postojećeg zakonodavstva o digitalnoj sigurnosti.

Europska rasprava sve se više pomiče s roditeljske odgovornosti na odgovornost samih platformi. Akt o digitalnim uslugama već zahtijeva procjenu i smanjivanje sustavnih rizika za maloljetnike na najvećim platformama. Provjera dobi mora biti dovoljno pouzdana da spriječi jednostavno zaobilaženje, ali ne smije stvarati nove baze osjetljivih identifikacijskih podataka. Zbog toga se razvijaju modeli potvrde dobne skupine bez otkrivanja punog identiteta korisnika. Stručnjaci upozoravaju da sama zabrana nije dovoljna ako djeca prijeđu na manje regulirane aplikacije, igre ili anonimne platforme.

Pravila bi zato trebala biti popraćena digitalnom pismenošću, savjetovanjem roditelja i većom dostupnošću kvalitetnih aktivnosti izvan interneta. Dobno postupni pristup može biti razmjerniji od jedinstvene zabrane jer se sposobnosti i potrebe djece brzo mijenjaju tijekom adolescencije. Platforme će morati dokazivati učinak svojih zaštitnih mjera, a ne samo nuditi postavke koje korisnici mogu jednostavno isključiti. Neovisne revizije algoritama mogle bi pokazati potiču li sustavi preporuka pretjerano korištenje ili izlaganje štetnom sadržaju.

Uspjeh europskog pristupa ovisit će o zajedničkim pravilima kako se zaštita ne bi razlikovala od države do države. Cilj bi trebao biti stvaranje sigurnijeg digitalnog okruženja bez nepotrebnog ograničavanja prava mladih na komunikaciju, informiranje i sudjelovanje u društvu.