Povjerenje u podatke, sustave i procese postaje ključni prioritet financijskih direktora u Hrvatskoj

Konzultantska kuća PwC objavila je rezultate trećeg izdanja regionalnog istraživanja CFO Compass za jugoistočnu Europu, koje je obuhvatilo više od 230 financijskih direktora i lidera iz osam zemalja te više od 15 različitih industrija.

Ovogodišnji podaci ukazuju na primjetan zaokret u prioritetima financijskih uprava, pri čemu se fokus s puke brzine i optimizacije troškova pomiče prema izgradnji povjerenja u podatke, sustave i poslovne procese. Kada je riječ o hrvatskom tržištu, zabilježena su ubrzana ulaganja u digitalnu transformaciju i umjetnu inteligenciju, no organizacije se i dalje suočavaju s problemima fragmentiranih sustava, ručnih usklađivanja i nedostatka standardiziranih podataka.

Prema dobivenim pokazateljima, 55 posto organizacija u Hrvatskoj uspijeva završiti mjesečno zatvaranje poslovnih knjiga unutar pet dana, što prati sve veće zahtjeve uprava za bržim financijskim izvještavanjem. Analitičari PwC-a pritom upozoravaju kako se ta brzina u praksi često postiže intenzivnim ručnim radom i prekovremenim angažmanom zaposlenika, dok 37 posto organizacija i dalje učitava računovodstvene podatke u proračunske tablice te ih ručno usklađuje, što povećava rizik od pogrešaka i usporava širenje procesa.

Partner u PwC-u Hrvatska Slaven Kartelo potvrđuje da se napredak u brzini često oslanja na opterećene timove, napominjući kako se tehnologija uvodi brže nego što se razvijaju prateći podaci, kontrole i ljudski potencijali. Istraživanje ističe da standardizacija podataka ostaje velik izazov jer uvođenje samih ERP sustava u heterogenim IT okruženjima rijetko donosi rješenje bez dobro osmišljenog šireg tehnološkog ekosustava.

Područje umjetne inteligencije izaziva velik interes pa tako 67 posto financijskih direktora u Hrvatskoj već istražuje mogućnosti primjene AI agenata ili provodi pilot-projekte, dok 71 posto organizacija planira za implementaciju te tehnologije izdvojiti do 50.000 eura. Unatoč tome, mehanizmi nadzora i upravljanja tim sustavima još uvijek nisu adekvatno uspostavljeni, na što ukazuje podatak da svaka druga organizacija nije osposobila radnike za korištenje umjetne inteligencije, dok 77 posto ispitanika priznaje da pouzdani mehanizmi kontrole AI sustava nisu formalno definirani. Kao tri glavne prepreke širenju umjetne inteligencije izdvajaju se nedostatak vještina zaposlenika s 54 posto, kibernetički rizici s 31 posto te privatnost podataka s 29 posto.

Voditeljica istraživanja Ana Maria Cajner naglašava kako suvremena transformacija prestaje biti primarno tehnološki, a postaje organizacijski i ljudski izazov u kojem razvoj kompetencija i prilagodba timova novim načinima rada imaju ključnu ulogu.

U segmentu kibernetičke sigurnosti Hrvatska bilježi višu razinu zrelosti u odnosu na regionalni prosjek jer polovica organizacija ima uspostavljenu tu funkciju, dok je 46 posto u fazi njezina razvoja. S druge strane, izravna ulaganja u digitalnu otpornost i dalje su prilično niska, s obzirom na to da tek 19 posto organizacija investira u upravljanje kontinuitetom poslovanja i oporavak od katastrofa, dok samo jedan posto ulaže u naprednu arhitekturu nultog povjerenja.

Direktor u Odjelu za usluge sigurnosti i upravljanja rizicima Bruno Čurčija ističe kako se uloga financijskih direktora danas nužno širi na područje korporativnog upravljanja i kontrola rizika povezanih s tehnologijom i regulativom, pri čemu učinkovito kontrolno okruženje mora služiti kao potpora bržem donošenju odluka. Nakon tri godine provođenja ovog istraživanja u regiji, zaključuje se da su se prioriteti financijskih lidera trajno promijenili prema sigurnosti, razvoju vještina i integriranim sustavima, što će u uvjetima brzih promjena činiti temelj dugoročne stabilnosti poslovanja.