Prema podacima koje je Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) prikupila od davatelja usluga na tržištu poštanskih usluga, nastavljeni su trendovi koji su na ovom tržištu prisutni već dulje vrijeme. Broj dostavljenih pisama i tiskanica i dalje pada, ali raste broj paketa, odnosno ostvarenih usluga s nekom dodanom vrijednosti. Ukupni prihodi tržišta i dalje rastu, a ovi trendovi očekuju se i ubuduće.
U posljednjem tromjesečju protekle godine ukupno je ostvareno 64,4 milijuna raznih poštanskih usluga što je 1,1 posto manje nego u istom razdoblju prethodne godine. Na godišnjoj razini broj ukupno ostvarenih usluga bio je 254,6 milijuna te je manji za jedan posto. Manjem broju usluga najviše je pridonijelo smanjenje broja poslanih pisama i tiskanica, kojih je na godišnjoj razini 4,5 i 9,8 posto manje. Istovremeno je nastavljen trend rasta broja paketskih usluga koji je bio najizraženiji upravo u zadnjem tromjesečju kad je ostvareno 13,1 miljuna tih usluga, što je najveći broj ove vrste usluga do sada. U odnosu na zadnje tromjesečje 2023. godine broj dostavljenih paketa bio je veći za 22,6 posto, a godišnji rast je približno isti – 22,8 posto. Paketi tako krajem 2024. godine čine preko 20 posto svih dostavljenih poštanskih pošiljaka ili četiri postotna boda više nego godinu ranije. Na veći broj paketa utjecao je prekogranični promet, koji je također rastao. Na godišnjoj razini broj prekograničnih pošiljaka veći je za 13,4 posto, a u odnosu na isto razdoblje 2023. za 1,4 posto.
Čitavom tržištu prihodi od obavljanja poštanskih usluga u 2024. godini rasli su za 19,5 posto u odnosu na 2023. te je ukupno uprihodovano 368,2 milijuna eura. Samo u četvrtom tromjesečju prošle godine prihod je bio 94,8 milijuna eura i predstavlja rast od 10 posto u odnosu na isto razdoblje 2023. godine. Na veće prihode najviše su utjecale usluge s dodanom vrijednosti poput paketskih usluga, kojih je bilo 22,7 posto više nego u 2023., a manjim dijelom utjecalo je i povećanje cijena dijela poštanskih usluga.
Poštanske usluge u Republici Hrvatskoj na kraju 2024. pružalo je 23 davatelja od kojih je HP-Hrvatska pošta najveći davatelj s udjelom od 83,3 posto prema broju ostvarenih usluga i 56,9 prema ukupnim prihodima.
Medijski dio programa posvetio se krizi povjerenja i fenomenu izbjegavanja vijesti. Panel nazvan Nisu samo loše vijesti – vijesti! ugostio je danskog novinara i osnivača Instituta za konstruktivno novinarstvo Ulrika Haagerupa, koji je upozorio da stvarnost često nije toliko loša koliko se prikazuje u medijima.
Singapurske agencije IMDA i EDB 21. kolovoza privremeno su dodijelile 200 MW novog kapaciteta za podatkovne centre četirima operatorima. Digital Realty, Equinix, Keppel Data Centres i ST Telemedia Global Data Centres dobivaju po 50 MW na otoku Jurong nakon drugog državnog poziva. Dodjela odgovara na potražnju za cloudom i AI infrastrukturom, ali ostaje uvjetovana tehničkim, energetskim i okolišnim obvezama prije konačnog odobrenja.
Umjetna inteligencija u pravnoj industriji više nije eksperimentalni dodatak, nego alat koji je već ušao u svakodnevni odvjetnički posao. Može sastavljati nacrte dopisa i ugovora, pomagati u oblikovanju strategije te preuzimati niz manjih i repetitivnih zadataka koji su donedavno zahtijevali znatno više vremena. „Osim IT-a, teško je pronaći industriju u kojoj se u posljednje tri ili četiri godine dogodio ovako tektonski pomak“, ističe za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info Marko Porobija, managing partner, Porobija & Špoljarić. Promjena je posebno važna za pravo jer generativni modeli, za razliku od klasičnog softvera, mogu raditi s vjerojatnostima, nijansama i kontekstom koji su pravnicima prirodniji od jednostavne logike da ili ne.