Početkom godine, Hrvatska je doživjela veliku promjenu zamjenom valute. Unatoč optimističnim najavama prema kojima dolazak eura nije trebao rezultirati rastom cijena i troškova života, inflacija je, u to više nema sumnje, ostavila traga na džepovima građana.
Potvrđuje to i anketa koju je MojPosao proveo na uzorku od 3250 sudionika, u čijem fokusu se našlo pitanje: "Uspijevate li svakog mjeseca ostaviti 'sa strane' više ili manje novca otkako su euri zamijenili kune?".
Prema rezultatima ankete, čak 58% građana tvrdi da nisu u mogućnosti ostaviti nikakav iznos 'sa strane' otkako su euri zamijenili kune. Većina ih ističe da su životni troškovi postali toliko visoki da štednja postaje nemoguća, zbog čega su prisiljeni nositi se s izazovima financijskog preživljavanja 'od mjeseca do mjeseca'.
Svaka četvrta osoba (25%) tvrdi da su u aktualnoj godini manje štedjeli u usporedbi s razdobljem kada su koristili kunu, a glavni razlog leži u sveprisutnoj inflaciji i nedovoljnom rastu plaća.
Međutim, nisu svi rezultati pesimistični.
Svaki deseti radnik i dalje štedi otprilike jednak iznos kao što su to činili prije promjene valute, a obično se, ističu, radi o 10% njihove plaće.
Unatoč izazovima s inflacijom, postoji mali postotak (5%) građana koji svakog mjeseca uspijevaju ostaviti više novca sa strane nego prije dolaska eura. Kako pojašnjavaju, glavni razlozi za to kriju se u činjenici da su u 2023. dobili osjetnu povišicu ili su pak promijenili posao, odnosno prihvatili financijski izdašniju ponudu.
Globalne isporuke naočala s umjetnom inteligencijom, koje obuhvaćaju modele bez zaslona i one s integriranom proširenom stvarnošću (AR), u prvom su polugodištu 2026. porasle 263 posto na godišnjoj razini, prema Counterpoint Researchu. Jeftinije i lakše izvedbe bez zaslona zadržale su vodeći položaj s 96 posto ukupnih isporuka. Modeli s AR prikazom ostali su razmjerno nišan proizvod zbog više cijene, nedovoljne tehnološke zrelosti i većih dimenzija.
Ugovor su u ime Dalekovoda potpisali član Uprave Tvrtko Zlopaša i predsjednik Uprave Eugen Paić-Karega, dok ga je u ime Svenska kraftnäta potpisala glavna direktorica Maja Lundbäck.
Istaknuti istraživački rukovoditelji iz OpenAI-ja, Anthropica, Microsofta i Mete pozivaju na zakonodavno djelovanje u trenutku kada AI sustavi sve više automatiziraju procese vlastitog razvoja. U nedavno objavljenom radu više od dvadeset istraživača upozorilo je da bi korištenje umjetne inteligencije za izgradnju sljedećih generacija modela moglo potaknuti brzu „eksploziju inteligencije”.
