Početkom godine, Hrvatska je doživjela veliku promjenu zamjenom valute. Unatoč optimističnim najavama prema kojima dolazak eura nije trebao rezultirati rastom cijena i troškova života, inflacija je, u to više nema sumnje, ostavila traga na džepovima građana.
Potvrđuje to i anketa koju je MojPosao proveo na uzorku od 3250 sudionika, u čijem fokusu se našlo pitanje: "Uspijevate li svakog mjeseca ostaviti 'sa strane' više ili manje novca otkako su euri zamijenili kune?".
Troškovi osjetno veći od rasta plaća
Prema rezultatima ankete, čak 58% građana tvrdi da nisu u mogućnosti ostaviti nikakav iznos 'sa strane' otkako su euri zamijenili kune. Većina ih ističe da su životni troškovi postali toliko visoki da štednja postaje nemoguća, zbog čega su prisiljeni nositi se s izazovima financijskog preživljavanja 'od mjeseca do mjeseca'.
Svaka četvrta osoba (25%) tvrdi da su u aktualnoj godini manje štedjeli u usporedbi s razdobljem kada su koristili kunu, a glavni razlog leži u sveprisutnoj inflaciji i nedovoljnom rastu plaća.
Međutim, nisu svi rezultati pesimistični.
Svaki deseti radnik i dalje štedi otprilike jednak iznos kao što su to činili prije promjene valute, a obično se, ističu, radi o 10% njihove plaće.
Unatoč izazovima s inflacijom, postoji mali postotak (5%) građana koji svakog mjeseca uspijevaju ostaviti više novca sa strane nego prije dolaska eura. Kako pojašnjavaju, glavni razlozi za to kriju se u činjenici da su u 2023. dobili osjetnu povišicu ili su pak promijenili posao, odnosno prihvatili financijski izdašniju ponudu.
Europski parlament ponovno je otvorio jedno od najspornijih pitanja europske digitalne politike. Zastupnici su 9. srpnja prihvatili izmjene prijedloga kojim bi se privremeno vratila pravna osnova za dobrovoljno otkrivanje, prijavljivanje i uklanjanje materijala seksualnog zlostavljanja djece u elektroničkim komunikacijama. Istodobno su iz djelokruga pravila izričito zatražili isključenje svih komunikacija na koje se primjenjuje, primjenjivala se ili će se primjenjivati end-to-end enkripcija.
Projekt je vrijedan više od četiri milijuna eura, a 85 posto sredstava osigurano je iz Europske unije, kroz Program Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027. Provedba projekta, koji Ministarstvo provodi s APIS IT-jem, trajat će 24 mjeseca i obuhvatit će faze razvoja, testiranja i implementacije sustava.
Izvršna potpredsjednica Europske komisije Henna Virkkunen istaknula je da njezin glavni zadatak obuhvaća osiguranje europske digitalne suverenosti kako bi se odgovorilo na ekonomske i sigurnosne izazove.
