Godišnja TMT potrošnja u Europi trenutno iznosi oko 1,9 milijardi dolara, a očekuje se rast na 2,7 milijardi do 2030., uz snažna ulaganja u navedena područja. No prepreke i dalje postoje – fragmentirano tržište, ograničen pristup kapitalu i regulatorna opterećenja usporavaju inovacije i skaliranje poslovanja. Voditelji kompanija ističu kako EU regulativa, iako stvorena radi zaštite potrošača, često sputava brzi rast i inovacije. Geopolitičke tenzije i strateški ciljevi tehnološke suverenosti dodatno otežavaju razvojne planove.
Europski sektor tehnologije, medija i telekomunikacija (TMT) nalazi se na ključnom prijelazu, smatraju analitičari McKinseya u svojoj najnovijoj analizi. Nekada globalno dominantan, tijekom posljednja dva desetljeća pretrpio je stagnaciju, pad konkurentnosti i značajan gubitak tržišne relevantnosti. Ipak, nova istraživanja pokazuju da Europa ima priliku za veliki povratak ako se usredotoči na pet ključnih područja rasta.
Od 2000. godine udio europskih TMT tvrtki u globalnoj tržišnoj kapitalizaciji pao je s 30 posto na samo 7 posto u 2024. godini, dok je globalni TMT sektor narastao s 7 na 34 bilijuna dolara. U istom razdoblju broj europskih tvrtki među 50 najvrednijih u svijetu pao je s 22 na samo 4. Premda je prihod europskog TMT sektora utrostručen, globalna razina narasla je pet puta, što ukazuje na propuštenu priliku vrijednu čak 8 bilijuna dolara.
Unatoč tome, potencijal za oporavak postoji. Nedavna studija identificira pet strateških područja („bojišta“) koja bi mogla generirati dodatnih 800 milijardi dolara tržišne vrijednosti do 2030. To su: sadržaj i e-trgovina, umjetna inteligencija i softver nove generacije, podatkovna infrastruktura, tehnološke usluge i povezivost.
Godišnja TMT potrošnja u Europi trenutno iznosi oko 1,9 milijardi dolara, a očekuje se rast na 2,7 milijardi do 2030., uz snažna ulaganja u navedena područja. No prepreke i dalje postoje – fragmentirano tržište, ograničen pristup kapitalu i regulatorna opterećenja usporavaju inovacije i skaliranje poslovanja.
Voditelji kompanija ističu kako EU regulativa, iako stvorena radi zaštite potrošača, često sputava brzi rast i inovacije. Geopolitičke tenzije i strateški ciljevi tehnološke suverenosti dodatno otežavaju razvojne planove.
Europska komisija je kroz strategiju „Digitalni kompas 2030.“ postavila viziju digitalnog vodstva, uključujući uspostavu paneuropske podatkovne infrastrukture. Za ostvarenje te vizije potrebno je više od 130 milijardi dolara godišnjih ulaganja. Inicijative poput suverenog oblaka i razvoja umjetne inteligencije ključne su za postizanje tehnološke neovisnosti i regulatorne usklađenosti.
Čak 92 posto europskih TMT direktora smatra da regija nije igrala vodeću ulogu u proteklom desetljeću, no 85 posto ih vjeruje da Europa može postati globalni predvodnik u idućih deset godina – uz odgovarajuća ulaganja.
Posebno se ističu umjetna inteligencija i softver kao najveće prilike, ali i najveći rizici. Tvrtke koje se fokusiraju na softver rastu dvostruko brže od konkurencije. Međutim, skaliranje softverskih rješenja otežano je zbog fragmentiranosti tržišta, dugih prodajnih ciklusa i složene regulative.
Usvajanje umjetne inteligencije u Europi pokazuje veliki zaostatak. I dok Ujedinjeno Kraljevstvo prednjači u B2B primjeni generativne AI, veći dio kontinenta kaska. Harmonizacija propisa i bolja alokacija kapitala mogli bi značajno ubrzati primjenu.
U sektoru povezivosti rast je skroman. Tradicionalni telekom modeli više ne ispunjavaju očekivanja. NetCos modeli (fokusirani na infrastrukturu poput tornjeva) bolje su pozicionirani, dok ServCos (koji nude klasične usluge) bilježe stagnaciju. Zanimljivo je da 60 posto potrošača globalno izražava spremnost za kupnju dodatnih digitalnih usluga od telekoma – pod uvjetom da nude diferenciranu vrijednost.
U području podatkovne infrastrukture dominiraju američki hiperskeleri, što ugrožava europske ciljeve digitalne suverenosti. Za konkurenciju na ovom polju, Europa mora znatno ubrzati ulaganja u lokalni oblak, edge computing i kapacitete međupovezivanja.
Pružatelji tehnoloških usluga imat će ključnu ulogu. Očekuje se da će do 2027. godine 60 posto njihovih prihoda ovisiti o partnerstvima s tehnološkim tvrtkama, osobito u sektorima poput zdravstva, financija i energetike.
Fragmentacija tržišta ostaje ključni problem – gotovo polovica ispitanih rukovoditelja vidi to kao glavnu prepreku rastu. Rješenje zahtijeva ne samo reformu regulative, već i dogovor u cijelom ekosustavu o standardima, API-jima i modelima nabave.
Unatoč gubitku pozicija u odnosu na Sjevernu Ameriku i Aziju, Europa još uvijek ima snagu – vrhunske talente, istraživačke institucije i sve jači politički konsenzus oko digitalnog suvereniteta.
Oslobađanje potencijala vrijednog 800 milijardi dolara ovisit će o sposobnosti Europe da prevlada strukturne prepreke, potakne inovacije i koordinira ulaganja javnog i privatnog sektora.
Put do oporavka je uzak, ali jasan. Pitanje više nije može li Europa konkurirati – nego hoće li to odlučiti.
Europski sektor tehnologije, medija i telekomunikacija (TMT) doživio je značajnu stagnaciju tijekom posljednja dva desetljeća. Dok je globalna tržišna kapitalizacija TMT sektora porasla s 7 bilijuna dolara u 2000. na 34 bilijuna dolara u 2024., europski udio pao je s 30 % na svega 7 %, što je rezultiralo propuštenom prilikom vrijednom 8 bilijuna dolara. Među 50 najvrjednijih tvrtki na svijetu danas se nalaze samo četiri europske kompanije, dok ih je 2000. bilo čak 22.
Pet ključnih područja (bojišta) rasta:
Europski sektor tehnologije, medija i telekomunikacija (TMT) nalazi se na ključnom prijelazu, smatraju analitičari McKinseya u svojoj najnovijoj analizi. Nekada globalno dominantan, tijekom posljednja dva desetljeća pretrpio je stagnaciju, pad konkurentnosti i značajan gubitak tržišne relevantnosti.
Prodaja putem IT distributera u Sjevernoj Americi zabilježila je drugi uzastopni kvartal rasta tijekom prvog tromjesečja 2025., prema podacima IDC-a. Prihodi distributera iznosili su 19,9 milijardi dolara, što predstavlja porast od 7,6 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.
Bivši američki predsjednik Donald Trump ponovno je uputio oštru poruku Appleu, zaprijetivši uvođenjem carina od najmanje 25 posto ako ta tvrtka ne prebaci proizvodnju iPhone uređaja u Sjedinjene Američke Države. Ovo je već drugi put u mjesecu da Trump kritizira Appleovu strategiju, posebice planove glavnog izvršnog direktora Tima Cooka o povećanju proizvodnje u Indiji.
