Slijedom kretanja Nacionalne referentne stope (NRS) od 1. siječnja 2021. u Zagrebačkoj banci snižavaju se promjenjive kamate stope na postojeće kredite građanima. Na postojeće stambene i druge kredite kod kojih se kao parametar koristi šestomjesečna NRS1, za kredite u kunama kamatna stopa smanjit će se za 0,06 postotnih poena, dok će se za kredite vezane uz valutu EUR kamatna stopa smanjiti za 0,05 postotna poena.
Kod ostalih postojećih kredita, kod kojih Banka koristi šestomjesečnu NRS2, doći će do smanjenja kamatne stope kredita u kunama za 0,04 postotnih poena, a za kredite vezane uz valutu EUR smanjenje će iznositi 0,05 postotnih poena.
Zagrebačka banka je sve klijente do 15. prosinca 2020. obavijestila o navedenom smanjenju, o umanjenoj visini anuiteta, kao i o novom otplatnom planu.
Od prve objave Nacionalne referentne stope 7. prosinca 2012. NRS-a je smanjena već šesnaesti put zaredom. Kamatne stope umanjene su između 1,95 i 2,26 postotna poena za kune te između 3,07 i 3,13 postotnih poena za eure, ovisno o vrsti kredita. Za iste vrijednosti smanjene su i kamatne stope na postojeće kredite građanima u Zagrebačkoj banci.
Nacionalna referentna kamatna stopa prosječni je trošak financiranja bankarskog sektora, a izračunava ju Hrvatska narodna banka (HNB). NRS1 predstavlja troškove financiranja iz sredstava prikupljenih depozita fizičkih osoba, a NRS2 troškove financiranja iz sredstava prikupljenih depozita fizičkih i pravnih osoba nefinancijskog sektora.
Sljedeće usklađenje promjenjivih kamatnih stopa na kredite građanima bit će 1. srpnja 2021.
U prvom tromjesečju 2026. na tržištu poštanskih usluga zabilježen je rast ukupnog broja usluga i prihoda, ponajprije zbog povećanja broja paketa i tiskanica, dok se trend pada broja pisama nastavio, pokazuju prikupljeni podaci od davatelja poštanskih usluga.
Na sajmu Eurosatory, globalnom događanju posvećenom obrani i sigurnosti, hrvatska Orqa, vodeći europski proizvođač bespilotnih letjelica bez kineskih komponenti, predstavila je taktički dron MRM2-10AI. Riječ je o taktičkoj letjelici nove generacije posebno razvijenoj za bojišnice na kojima se vodi intenzivno elektroničko ratovanje i gdje je prostor djelovanja snažno osporavan.
Industrijski podaci o tome da samo dio planiranog kapaciteta podatkovnih centara doista ulazi u gradnju pokazuju jaz između investicijskih prezentacija i fizičke realizacije. AI potražnja potaknula je najave kampusa, zakupa i energetskih aranžmana, ali izgradnja ovisi o zemljištu, dozvolama, transformatorima, mrežnom priključku, vodi, hlađenju, radnoj snazi i lokalnom prihvaćanju. Svaki od tih elemenata može odgoditi projekt, a kašnjenje se zatim prenosi na cloud kapacitete, cijene GPU najma i dostupnost enterprise AI usluga. Urednički najzanimljiviji dio nije sama objava, nego pomak koji otkriva u načinu na koji se ICT budžeti i tehnički prioriteti sele prema kapacitetu, pouzdanosti i mjerljivoj poslovnoj vrijednosti.
