UMJETNA INTELIGENCIJA

Nvidia pokreće najbrže europsko superračunalo

Među prvih pet sustava na listi TOP500 JUPITER je energetski najučinkovitiji sa 60 gigaflopsa po vatu. Sastavljen od gotovo 24.000 GH200 Grace Hopper superčipova i povezan mrežom Quantum‑2 InfiniBand, JUPITER bi trebao dosegnuti preko 90 eksaflopsa AI performansi i temelji se na Evidenovoj BullSequana XH3000 arhitekturi hlađenoj tekućinom.

Nvidia pokreće najbrže europsko superračunalo
Depositphotos

Nvidia je objavila da je superračunalo JUPITER, pogonjeno platformom Grace Hopper, najbrže u Europi. Sustav pruža više od dvostrukog ubrzanja za HPC i AI radna opterećenja u odnosu na sljedeći najbrži sustav.

JUPITER će uskoro moći izvoditi jedan kvintilijun FP64 operacija u sekundi i na putu je da postane prvo europsko egzaskalno superračunalo. Sustav omogućuje brže simulacije, treniranje i inferenciju najvećih AI modela za klimatsko modeliranje, kvantna istraživanja, strukturnu biologiju, računalno inženjerstvo i astrofiziku.

Među prvih pet sustava na listi TOP500 JUPITER je energetski najučinkovitiji sa 60 gigaflopsa po vatu.

Sastavljen od gotovo 24.000 GH200 Grace Hopper superčipova i povezan mrežom Quantum‑2 InfiniBand, JUPITER bi trebao dosegnuti preko 90 eksaflopsa AI performansi i temelji se na Evidenovoj BullSequana XH3000 arhitekturi hlađenoj tekućinom.

„AI će ubrzati znanstvena otkrića i industrijske inovacije“, rekao je Jensen Huang, osnivač i izvršni direktor Nvidije.

Superračunalo je smješteno u Jülich Supercomputing Centre u Njemačkoj i u vlasništvu je zajedničkog poduzeća EuroHPC.

„JUPITER predstavlja golem iskorak za europsku znanost i tehnologiju“, rekao je Anders Jensen, izvršni direktor EuroHPC‑a.

„JUPITER je prekretnica za europsku znanost i tehnologiju“, dodao je Thomas Lippert iz Jülich SC, naglasivši da će sustav omogućiti napredak u modeliranju temeljnih znanstvenih fenomena i visokoučinkovitom računanju.

Projekt JUPITER vrijedan je oko 500 milijuna eura i financiran je zajedničkim ulaganjem Njemačke, EU‑a i industrijskih partnera. Sustav koristi modularni „booster” pristup u kojem se AI akceleratori i klasični CPU‑i nalaze u odvojenim kabinetima, optimiziranim za različite vrste radnog opterećenja. Prvo egzaskalno računalo u svijetu, američki Frontier, postiglo je isti prag 2022.

Superračunala su ključna infrastruktura za napredna istraživanja u područjima poput klimatskih modela, molekularne dinamike i razvoja novih materijala, gdje je potrebna masivna računalna snaga za obradu složenih simulacija. Nvidijini GPU-ovi postali su industrijski standard za ubrzavanje obuke i inferencije u dubokom učenju zbog svoje paralelne arhitekture, što ih čini idealnim za AI radna opterećenja. Europska unija strateški ulaže u izgradnju vlastite HPC infrastrukture kako bi smanjila ovisnost o vanjskim resursima i potaknula znanstvene proboje i tehnološke inovacije unutar Europe. Razvoj sve bržih superračunala omogućuje znanstvenicima provođenje simulacija koje su donedavno bile nemoguće, otvarajući put novim otkrićima i rješenjima za globalne izazove.