Nvidia pregovara o jamstvu vrijednom približno 250 milijardi dolara kojim bi OpenAI-ju olakšala financiranje zakupa deset gigavata podatkovnih kapaciteta u južnom Ohiju. Projekt koji razvija energetska podružnica SoftBanka mogao bi ukupno stajati više od 500 milijardi dolara, uključujući računalnu opremu. Predloženo jamstvo pokrivalo bi zakup podatkovnog centra i dužničko financiranje, ali ne i Nvidijine čipove unutar objekta. Proizvođač GPU-ova zasebno razmatra financiranje OpenAI-jeve kupnje čipova vrijedne do 350 milijardi dolara. Zbroj tih iznosa pokazuje koliko se komercijalna prodaja hardvera povezuje s kreditnim osloncem kupcu.
Jamstvo nije isto što i izravno ulaganje gotovine. Nvidia bi vjerovnicima i investicijskim vozilima dala sigurnost da će određene obveze biti podmirene ako OpenAI ne ispuni uvjete. Takva potpora može smanjiti cijenu duga i ubrzati zatvaranje financijske konstrukcije, ali dio rizika prenosi na bilancu jamca.
OpenAI bi zakupom dobio veću kontrolu nad računalnom infrastrukturom koju sada pretežno unajmljuje od Microsofta, Amazona i Oraclea. Deset gigavata višestruko prelazi kapacitet većine postojećih kampusa i podrazumijeva cijeli energetski sustav, mrežne priključke, rezervno napajanje, hlađenje i tisuće poslužiteljskih ormara.
Prva faza trebala bi biti završena 2028. i raspolagati s približno 800 megavata. Postupno puštanje u rad smanjuje rizik da se čitav kapital uloži prije potvrde potražnje, ali i dalje zahtijeva velik početni iznos za energetsku i građevinsku infrastrukturu. Svaka sljedeća faza ovisit će o dostupnosti električne energije i čipova.
Prema izvještaju analitičara, električna energija za lokaciju pod nadzorom je američke vlade i financira se odvojeno japanskim kapitalom kroz trgovinski sporazum. U projekt je vezano i japansko obećanje ulaganja 33 milijarde dolara u plinsku elektranu. Američki ministar trgovine Howard Lutnick sudjeluje u odlučivanju o pristupu energiji.
Ta struktura spaja tehnološku, financijsku i državnu politiku. SoftBank razvija lokaciju, Japan podupire energetski dio, američka vlada kontrolira raspodjelu snage, Nvidia bi jamčila financiranje i prodala čipove, a OpenAI bi postao glavni zakupac. Kvar ili kašnjenje jednog segmenta utječe na sve ostale sudionike.
Nvidia bi jamstvom osigurala višegodišnju potražnju za vlastitim akceleratorima, mrežnom opremom i softverom. Istodobno nastaje kružni odnos: dobavljač pomaže financirati kupca koji zatim tim kapitalom kupuje dobavljačeve proizvode. Investitori će zato pratiti koliko je buduće prodaje rezultat stvarne potražnje, a koliko financijskih aranžmana.
OpenAI preuzima rizik da prihodi od modela, poslovnih licenci i agentskih usluga neće dovoljno brzo pokriti golemi fiksni trošak zakupa. Deset gigavata ima ekonomsku logiku samo ako se infrastruktura koristi visokom stopom i ako nove generacije modela nastave tražiti više računanja. Veća učinkovitost modela ili sporiji rast korisnika mogli bi promijeniti računicu.
Trošak projekta veći od 500 milijardi dolara usporediv je s višegodišnjim kapitalnim proračunima najvećih hiperskalera. Reuters navodi da bi ukupna ulaganja tehnoloških kompanija u AI infrastrukturu ove godine trebala premašiti 700 milijardi dolara. Jedan kampus tako bi mogao predstavljati velik udio godišnje globalne potrošnje kada bi se financirao odjednom.
Za lokalnu elektroenergetsku mrežu deset gigavata znači potražnju usporedivu s više velikih elektrana. Plinski izvor može ubrzati raspoloživost stabilne snage, ali povećava emisije i ovisnost o cijeni goriva. Projekt će uz proizvodnju energije trebati prijenosne vodove, transformatore i dugoročne ugovore o isporuci.