EUROPA PRIVLAČI VRHUNSKE ZNANSTVENIKE I ULAŽE U SIGURNOSNE TEHNOLOGIJE

Novi zamah istraživanju, inovacijama i strateškoj autonomiji

Poseban fokus stavljen je na istraživače izvan EU-a, kojima se nude dodatna sredstva i logistička potpora za preseljenje i početak rada u Europi. U okviru nadolazeće inicijative ERC Super Grant, istraživačima će biti dostupna sedmogodišnja bespovratna sredstva, dok su u sklopu

Novi zamah istraživanju, inovacijama i strateškoj autonomiji
Depositphotos

Europska unija poduzima odlučne korake kako bi postala globalno središte znanstvene izvrsnosti, tehnološke inovacije i strateške sigurnosti. Dva ključna događaja iz svibnja 2025. – predstavljanje konsolidiranog paketa „Odaberi Europu za znanost“ na Vijeću za konkurentnost i najava Europskog investicijskog fonda (EIF) o ulaganju 40 milijuna eura u obrambeni i sigurnosni tehnološki fond – snažno potvrđuju ambiciju EU-a da istodobno jača znanstvenu privlačnost i stratešku autonomiju u geopolitički nestabilnom vremenu.

Na Vijeću za konkurentnost održanom 23. svibnja, povjerenica Europske komisije za startupove, istraživanje i inovacije Ekaterina Zaharieva predstavila je integrirani pregled više od 60 financijskih i potpornih mehanizama dostupnih istraživačima na europskoj, nacionalnoj i regionalnoj razini. Ova inicijativa dio je šire kampanje „Odaberi Europu“, koju je ranije ovog mjeseca u Parizu predstavila predsjednica EK Ursula von der Leyen.

„Europa bira znanost, a mi se zalažemo za to da znanost odabere Europu“, poručila je Zaharieva, ističući važnost objedinjavanja informacija i sredstava na jednom mjestu – putem platforme EURAXESS – kako bi međunarodni znanstvenici lakše postali dio europskog istraživačkog prostora.

Konsolidirani paket „Odaberi Europu za znanost“ pruža detaljan uvid u prilike vrijedne milijarde eura za istraživače u svakoj fazi njihove karijere. Programi uključuju  mobilnost i konkurentna bespovratna sredstva, stabilna zaposlenja i stipendije za istraživače u riziku, podršku karijernom razvoju u svih 27 država članica EU-a.

Poseban fokus stavljen je na istraživače izvan EU-a, kojima se nude dodatna sredstva i logistička potpora za preseljenje i početak rada u Europi. U okviru nadolazeće inicijative ERC Super Grant, istraživačima će biti dostupna sedmogodišnja bespovratna sredstva, dok su u sklopu aktualnih ERC Advanced Grantova osigurana dodatna sredstva do 2 milijuna eura po istraživaču.

Također, pilot-projekt MSCA Choose Europe for Science, pokrenut 15. svibnja, nudi produžene postdoktorske stipendije i potiče institucije da osiguraju dugoročnije zapošljavanje vrhunskih talenata. Vrijednost ovog instrumenta iznosi 22,5 milijuna eura.

Iste sjednice usvojen je i novi Program politika Europskog istraživačkog prostora (ERA) za razdoblje 2025.–2027. Ovaj dokument nadovezuje se na dosadašnje rezultate te cilja stvoriti tzv. petu slobodu unutar EU – slobodno kretanje znanja, istraživanja, inovacija i tehnologije, uz one već poznate četiri slobode unutarnjeg tržišta.

Ključne ideje su jačanje konkurentnosti EU-a i osiguravanje strateške autonomije putem usklađenih ulaganja i reformi, privlačenje globalnih znanstvenih talenata kroz jednostavnije istraživačke karijere i olakšanu mobilnost, unapređenje održivog razvoja i društvenog utjecaja kroz istraživačko-inovacijske sinergije.

Komisija predlaže i novi poziv za ERA katedre vrijedan 230 milijuna eura, u okviru programa Obzor Europa 2026.–2027. Ovaj poziv trebao bi poduprijeti do 120 vrhunskih znanstvenika i istraživačkih menadžera u zemljama koje su manje zastupljene u istraživačkim performansama, čime bi se omogućilo ravnomjernije znanstveno jačanje diljem kontinenta.

Dok se znanstvena politika fokusira na privlačenje talenata, paralelno jača i strateška komponenta europske sigurnosti. Europski investicijski fond (EIF) najavio je 40 milijuna eura vrijedno ulaganje u Keenov Europski fond za obrambenu i sigurnosnu tehnologiju, čime EU po prvi puta izravno ulaže u specijalizirani obrambeni fond unutar InvestEU okvira.

Ovaj fond ciljano podupire poduzeća u ranoj fazi razvoja diljem EU, uključujući i pridružene zemlje poput Ujedinjenog Kraljevstva, Norveške i Turske. Fokus je na tehnologijama poput kiberobrane i informacijske superiornosti, autonomnih sustava i robotike, svemirskih komunikacija i obrane satelitske infrastrukture, primjene umjetne inteligencije u obrambenom sektoru.

Ulaganje se oslanja na strategiju Grupe EIB-a (Europske investicijske banke) koja od 2024. znatno proširuje prihvatljivost financiranja obrambenih i sigurnosnih projekata. Time se želi smanjiti tehnološka ovisnost EU-a o trećim zemljama u kontekstu rastućih geopolitičkih prijetnji.

Program InvestEU okuplja različite financijske instrumente EU pod jednim krovom te im dodjeljuje proračunsko jamstvo od 26,2 milijarde eura. Očekuje se da će ta sredstva mobilizirati dodatnih 372 milijarde eura ulaganja do 2027., osobito u prioritetna područja poput zelene tranzicije, digitalne transformacije i razvoja malih i srednjih poduzeća.

Kroz inicijative poput „Odaberi Europu za znanost“ i InvestEU-ova obrambenog fonda, Europska unija ne samo da pozicionira znanost kao temelj konkurentnosti, već i pokazuje odlučnost da svoju stratešku autonomiju gradi na temelju vrhunske tehnologije, istraživačkog integriteta i sigurnosne samoodrživosti.

Usporedno jačanje znanstvenog sustava i sigurnosne infrastrukture ukazuje na sveobuhvatan pristup budućnosti EU-a: otporan, inkluzivan i usmjeren na vrijednosti, znanje i neovisnost. U vremenu globalnih izazova, Europa jasno poručuje – njezina budućnost temelji se na inovaciji, istraživanju i strateškoj spremnosti.