Novi Cryptonomy Retail Index prati stvarnu upotrebu kriptovaluta u 43 zemlje

Hrvatska je zauzela 20. mjesto u svijetu i osmo mjesto među državama Europske unije prema novom indeksu Cryptonomy Retail Index (CRI), koji mjeri zastupljenost kriptovaluta u svakodnevnoj maloprodaji.

Indeks je pokrenuo Crypto4me, usluga za digitalnu imovinu koju pruža društvo Madison Six j. s. a., ovlašteno u skladu s Uredbom MiCA. Izdanje za 2026. godinu objavljeno je na internetskoj stranici Crypto4me kao besplatan interaktivni izvor.

Za razliku od pokazatelja koji prate špekulacije ili obujam trgovanja kriptovalutama, CRI je usmjeren na njihovu upotrebu u svakodnevnoj kupnji. Objedinjuje podatke o platnoj infrastrukturi i vlasništvu nad kriptoimovinom s procjenom aktivnosti maloprodajnih transakcija i kvalitete zakonodavnog okruženja pojedine države. Ukupno su rangirane 43 zemlje, a ocjene se kreću od 0 do 10.

Ocjena svake zemlje ponderirani je zbroj četiriju kategorija. Infrastruktura čini 30 posto ukupne ocjene, a obuhvaća fizičku i digitalnu spremnost za plaćanje kriptovalutama. Procjenjuje se na temelju gustoće provjerenih fizičkih prodajnih mjesta, koristeći podatke BTC Mapa i OpenStreetMapa, te gustoće kripto bankomata, za što se koriste podaci CoinATMRadara, nacionalne procjene i podaci BTC Mapa kao zamjenski izvor.

Transakcije također čine 30 posto ukupne ocjene. Riječ je o ocjenama stručnjaka kojima se nastoji prikazati obujam maloprodajnih transakcija na lancu i izvan njega u vrijednosti manjoj od 10.000 američkih dolara, ponderiran BDP-om prema paritetu kupovne moći, uz koeficijent učinkovitih platnih mreža. Te su ocjene preuzete iz beta izdanja indeksa i nisu ponovno izračunate.

Vlasništvo nad kriptoimovinom čini 20 posto ocjene. U toj se kategoriji uzima u obzir prijavljeni udio osoba koje posjeduju kriptoimovinu, prvenstveno na temelju istraživanja GWI-ja i DataReportala među korisnicima interneta u dobi od 16 do 64 godine, uz dopunu nacionalnim istraživanjima. Preostalih 20 posto odnosi se na zakonodavstvo, odnosno porezno i regulatorno okruženje koje utječe na to je li plaćanje kriptovalutama praktično izvedivo ili administrativno ograničeno.

Izvorni podaci objedinjuju se i normaliziraju kako bi manja gospodarstva mogla ostvariti bolji rezultat od bogatijih zemalja ako kriptovalute imaju relativno veću ulogu u njihovim svakodnevnim plaćanjima.

Prema podacima korištenima za indeks, Hrvatska bilježi visoku stopu vlasništva nad kriptoimovinom i ima razmjerno povoljna porezna pravila, ali ograničena fizička infrastruktura i dalje otežava širu upotrebu kriptoimovine u svakodnevnoj kupnji. Oko 15 posto hrvatskih korisnika interneta u dobi od 16 do 64 godine navodi da posjeduje kriptoimovinu, dok BTC Map u Hrvatskoj evidentira samo 10 trgovaca i osam kripto bankomata. Dobit ostvarena prodajom kriptoimovine oslobođena je poreza nakon dvije godine držanja, dok se zamjena jedne kriptovalute za drugu ne oporezuje.

Na prvom mjestu svjetske ljestvice nalazi se Švicarska s CRI ocjenom 8,56, čemu su, prema autorima indeksa, pridonijeli gusta mreža mjesta na kojima se prihvaćaju kriptovalute i povoljan porezni režim.

Sjedinjene Američke Države predvode prema infrastrukturi, s CRI ocjenom 7,67. U srpnju 2026. u SAD-u je bilo 20.005 kripto bankomata.

Među vodećim zemljama su i Nizozemska s ocjenom 7,52 te Salvador sa 7,27, a slijedi Portugal s ocjenom 6,99. Češka je treća među državama Europske unije i šesta u svijetu, s CRI ocjenom 6,80. U toj su zemlji procijenjena 102 provjerena mjesta na kojima se prihvaćaju kriptovalute, a ima i povoljan porezni režim.

Na posljednjem mjestu ljestvice nalazi se Japan s ocjenom 3,44. Na njegov rezultat, prema indeksu, utječu najviša porezna stopa viša od 50 posto i mali broj trgovaca koji prihvaćaju kriptovalute.

Podaci iz indeksa ukazuju i na postojanje svojevrsnog "paralelnog sustava" na tržištima poput Nigerije i Argentine. Aktivnosti povezane sa stabilnim kriptovalutama vezanima uz američki dolar u tim se zemljama uglavnom odvijaju izravno među korisnicima, odnosno putem peer-to-peer transakcija, a ne na prodajnim mjestima.

"U raspravi o kriptovalutama i dalje dominira cijena. Cryptonomy Retail Index usmjerava pozornost na ono što je važno običnim ljudima — kafić na uglu, lokalnu trgovinu i svakodnevnu kupnju. Izradili smo ga kako bismo stvarnim podacima pokazali gdje su kriptovalute doista postale upotrebljiva alternativa gotovini, a gdje nisu", izjavio je Miloš Mázor, glavni izvršni direktor društva Madison Six, prilikom predstavljanja indeksa.

Cryptonomy Retail Index za 2026. godinu namijenjen je isključivo u obrazovne svrhe te ne predstavlja investicijski ili financijski savjet ni ponudu za kupnju ili prodaju bilo koje kriptoimovine. Također se navodi da prošli rezultati tržišta ili pojedine imovine nisu pokazatelj budućih rezultata.