Njemački podatkovni centri trošit će do 38 milijardi kWh struje do 2030.

Snažan razvoj umjetne inteligencije mogao bi znatno povećati potrošnju električne energije njemačkih podatkovnih centara tijekom idućih godina. Prema istraživanju digitalne industrijske udruge Bitkom, podatkovni centri i manja IT postrojenja u Njemačkoj u 2026. trebali bi potrošiti oko 23 milijarde kilovatsati električne energije.

To odgovara približnoj godišnjoj potrošnji 6,5 milijuna kućanstava. Do 2030. potrošnja bi mogla narasti na 35 do 38 milijardi kWh, a do 2035. na 56 do 70 milijardi kWh.

Istodobno industrija upozorava da nedostatni kapaciteti elektroenergetske mreže i dugotrajni postupci izdavanja odobrenja mogu postati ozbiljna prepreka njemačkom položaju digitalnog središta.

„Tko zaostaje s infrastrukturom, vrlo brzo zaostat će i u umjetnoj inteligenciji”, izjavio je predsjednik Bitkoma Ralf Wintergerst na Digitalnom summitu u Berlinu. Udruga poziva na ciljano rasterećenje cijene električne energije i ubrzavanje postupaka planiranja.

Kilian Wagner, voditelj područja održive digitalne infrastrukture u Bitkomu, upozorio je da kompanije neće zaustaviti digitalnu transformaciju samo zato što u Njemačkoj nema dovoljno podatkovnih centara. „Jednostavno ćemo postati ovisniji, a podatkovni centri bit će smješteni u inozemstvu”, poručio je.

Udruga se osvrnula i na zabrinutost zbog potrošnje vode u modernim podatkovnim centrima. Prema njezinim podacima, 65 posto njemačkih podatkovnih centara troši najviše 0,1 litru vode po kilovatsatu. Veća potrošnja vode ponajprije je povezana s evaporativnim hlađenjem, koje koristi otprilike trećina postrojenja.

Povećana uporaba AI sustava podiže potražnju za računalnom snagom, ali i za energijom potrebnom za rad i hlađenje poslužitelja. Važno je razlikovati instaliranu električnu snagu podatkovnog centra od njegove godišnje potrošnje energije. Snaga se izražava u kilovatima ili megavatima, a potrošnja u kilovatsatima ili teravatsatima.

Jedna teravatsat odgovara milijardi kilovatsati. Učinkovitost infrastrukture često se prati pokazateljem PUE, omjerom ukupne potrošnje objekta i energije koju troši IT oprema. Što je PUE bliži jedinici, to je manji dodatni energetski trošak infrastrukture u odnosu na IT opremu. Potrošnja vode ovisi o odabranom načinu hlađenja, klimatskim uvjetima i tehničkoj izvedbi postrojenja. Zbog toga se podaci različitih podatkovnih centara ne mogu kvalitetno uspoređivati bez konteksta. Povećanje kapaciteta podatkovnih centara zahtijeva i planiranje priključaka na elektroenergetsku mrežu. 

U pojedinim slučajevima ograničavajući čimbenik nije dostupnost računalne opreme nego mogućnost osiguranja stabilnog napajanja. Uz ulaganja u mrežu, operateri razmatraju energetsku učinkovitost, fleksibilnost opterećenja i korištenje otpadne topline. Odluke o lokaciji podatkovnih centara zato sve više povezuju digitalnu strategiju s energetskom i prostornom infrastrukturom.