SAMOVOZEĆI AUTOBUSI

Njemačka testira autobuse bez vozača u 15 gradova

Po broju projekata prednjači München s devet, slijedi Hamburg sa šest te Ulm s pet. Njemačka, uz Francusku, prednjači u ovom području, ponajprije zahvaljujući već uspostavljenom zakonodavnom okviru za primjenu vozila razine 4. Ipak, takva vozila još uvijek nemaju odobrenje tipa u Njemačkoj, što ograničava njihovu širu primjenu.

Njemačka testira autobuse bez vozača u 15 gradova
Depositphotos

Putnici u 15 njemačkih gradova imaju pristup autobusima bez vozača, pokazuje izvješće konzultantske kuće PwC. Pilot-projekti pokrenuti su u velikim gradovima poput Hamburga, Berlina i Leipziga, ali i u manjim sredinama. Većina projekata temelji se na sustavima autonomne vožnje razine 4, koji mogu samostalno funkcionirati unutar određenih područja i pod specifičnim uvjetima.

Po broju projekata prednjači München s devet, slijedi Hamburg sa šest te Ulm s pet. Njemačka, uz Francusku, prednjači u ovom području, ponajprije zahvaljujući već uspostavljenom zakonodavnom okviru za primjenu vozila razine 4. Ipak, takva vozila još uvijek nemaju odobrenje tipa u Njemačkoj, što ograničava njihovu širu primjenu.

Stručnjaci godinama upozoravaju da se radi o rascjepkanim inicijativama financiranim iz saveznog proračuna koje često nisu dugoročno održive. „Ne trebaju nam više pokusnih vožnji ili laboratorija, već prelazak na redovite operacije“, izjavio je nedavno Ingo Wortmann, predsjednik Udruge njemačkih prijevozničkih poduzeća (VDV).

U svom dokumentu o autonomnoj vožnji, VDV naglašava potrebu za projektima velikih razmjera jer proizvođačima trebaju značajne narudžbe kako bi opravdali planiranje proizvodnje. Posebno je to važno za sektor javnog prijevoza koji se suočava s ozbiljnim nedostatkom vozača. PwC procjenjuje da će Njemačkoj do 2030. nedostajati više od 50 tisuća vozača autobusa – više nego dvostruko u odnosu na današnji manjak.

Autonomna vozila u javnom prijevozu postaju sve važnija tema u europskoj prometnoj politici. Europska unija postavila je ciljeve da do kraja desetljeća značajno poveća broj vozila s visokim razinama automatizacije, kako bi se smanjile emisije, povećala sigurnost i smanjila ovisnost o ljudskim resursima.

Dok Njemačka i Francuska prednjače u zakonodavnom okviru, druge zemlje članice poput Nizozemske, Švedske i Španjolske provode vlastite testne projekte. Najveći izazovi ostaju integracija u postojeću infrastrukturu, osiguranje kibernetičke sigurnosti te prilagodba regulative. Stručnjaci ističu da bi uspješna implementacija autonomnih autobusa mogla dugoročno značajno rasteretiti europske gradove od prometnih gužvi i emisija, ali i promijeniti strukturu radnih mjesta u prometnom sektoru.

Predviđa se da će kombinacija autonomnih vozila i pametnih prometnih sustava omogućiti učinkovitije planiranje linija, fleksibilnije rute i dostupniji javni prijevoz za građane, posebno u slabije povezanim područjima.