Od 21. do 25. rujna u Ericssonu Nikoli Tesli održavaju se „ENT Tehnološki dani“, događanje posvećeno predstavljanju naprednih tehnologija, inovacija i ICT rješenja. U dijelu programa posvećenom digitalnoj transformaciji javnih servisa i usluga održana je panel rasprava „Primjena i regulacija umjetne inteligencije u javnoj upravi – perspektiva javnog sektora, industrije i akademije“, posvećena jednoj od ključnih tema digitalne transformacije društva.
Uoči panel-rasprave okupljenima su se obratili potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić te ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.
Govoreći o produktivnosti hrvatskog gospodarstva u idućem desetljeću, ministar financija je istaknuo kako se Hrvatska treba usmjeriti na tzv. „džepove produktivnosti“, odnosno područja u kojima postoji značajan prostor za povećanje učinkovitosti i stvaranje dodatne vrijednosti.
„U našoj maloj i otvorenoj ekonomiji takvih prilika ima mnogo. Riječ je o optimizaciji procesa u javnoj upravi, privatnom sektoru i različitim organizacijama, ali i o primjeni naprednih tehnoloških rješenja u svakodnevnom životu građana, od prometa i urbanog upravljanja do javnih usluga. Na taj način možemo ostvariti značajan iskorak u učinkovitosti, povećati produktivnost i stvoriti pretpostavke za dugoročno održiv gospodarski rast“, rekao je ministar financija Tomislav Ćorić.
Damir Habijan, ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, istaknuo je značajan napredak Hrvatske u području digitalizacije javnih usluga, naglasivši kako platformu e-Građani danas koristi više od 2,3 milijuna građana. Podsjetio je i na lanjsko pokretanje mobilne aplikacije e-Građani, koju trenutno koristi više od 204 tisuće građana, što potvrđuje rastuće povjerenje korisnika i konkretne koristi koje digitalne javne usluge donose građanima u svakodnevnom životu.
Govoreći o umjetnoj inteligenciji kao jednom od ključnih pokretača digitalne transformacije, ministar Habijan je naglasio:
"Umjetna inteligencija više nije tehnologija budućnosti, već ključan alat za povećanje učinkovitosti, konkurentnosti i kvalitete javnih usluga. Naš je cilj omogućiti njezinu široku primjenu, ali na način koji je siguran, odgovoran i usmjeren na čovjeka. Upravo zato Nacionalnim planom razvoja umjetne inteligencije do 2032. godine želimo stvoriti preduvjete da Hrvatska bude među zemljama koje nove tehnologije koriste za stvaranje veće vrijednosti za građane, gospodarstvo i društvo u cjelini."
Otvarajući skup, predsjednik Uprave Ericssona Nikole Tesle Siniša Krajnović naglasio je kako uspješna digitalna transformacija počiva na povezivanju znanja, tehnologije i inovacija s konkretnim potrebama društva te na suradnji svih dionika koji razvijaju rješenja koja unaprjeđuju kvalitetu života građana i konkurentnost gospodarstva.
„Digitalna transformacija nije cilj sama po sebi. Njezina je vrijednost u tome koliko uspješno znanje, tehnologiju i inovacije pretvaramo u konkretna rješenja koja ljudima olakšavaju svakodnevni život i unapređuju poslovanje. Kao vodeća visokotehnološka kompanija u Hrvatskoj, nastavit ćemo ulagati u razvoj, inovacije i partnerstva koja omogućuju stvaranje takvih rješenja. Možete računati na Ericsson Nikolu Teslu kao snažnog, pouzdanog i odgovornog partnera u daljnjoj digitalnoj transformaciji Hrvatske“, poručio je Krajnović.
Nakon uvodnih obraćanja uslijedila je panel rasprava na kojoj su sudjelovali akademik prof. dr. sc. Sven Lončarić, voditelj Centra za umjetnu inteligenciju Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, Tanja Bedovec, ravnateljica Uprave za e-zdravstvo Ministarstva zdravstva, Nikola Modrušan, ravnatelj Uprave za razvoj društvene informacijske infrastrukture i elektroničkih usluga Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Jelena Jurišić, direktorica za tehnologiju ENT Grupe, te Hrvoje Puljiz, ravnatelj CARNET-a. Panel je moderirao Ivan Lupić iz Ericssona Nikole Tesle.
U panel raspravi posebno je istaknuta uloga umjetne inteligencije u modernizaciji javnog sektora te njezin potencijal za povećanje učinkovitosti, dostupnosti i kvalitete javnih usluga. Razgovaralo se o mogućnostima primjene umjetne inteligencije u svakodnevnom radu javne uprave, ali i o preduvjetima za njezinu širu i odgovornu primjenu, uključujući kvalitetu i dostupnost podataka, sigurnu digitalnu infrastrukturu, razvoj digitalnih kompetencija te uspostavu odgovarajućeg regulatornog i etičkog okvira. Poseban naglasak stavljen je na potrebu da primjena umjetne inteligencije ostane usmjerena na potrebe građana, uz očuvanje sigurnosti, transparentnosti i povjerenja u digitalne tehnologije.
Nakon panel rasprave okupljeni su imali priliku razgledati demonstracijske punktove na kojima su predstavljena suvremena rješenja iz područja umjetne inteligencije, interneta stvari (IoT), proširene stvarnosti i 5G komunikacija. Posjetiteljima je kroz konkretne primjere prikazano kako se ove tehnologije primjenjuju u zdravstvu, upravljanju prostorom, prometu te drugim područjima digitalne transformacije, stvarajući preduvjete za učinkovitije usluge i kvalitetniji svakodnevni život građana.
