Najbrže superračunalo na svijetu gradi se u Njemačkoj

Obrada umjetne inteligencije može zahtijevati ogromnu količinu računalne snage, ali prema najnovijem zajedničkom projektu njemačkog Jülich Supercomputing Centra i francuskog pružatelja računalnih usluga Eviden, te snage neće nedostajati.

Naime, ove dvije tvrtke potpisale su ugovor o izgradnji novog podatkovnog centra u kojem će biti smješteno superračunalo klase exascale koji će, prema njihovim tvrdnjama, biti sposoban obavljati jedan kvintilijun operacija u sekundi ili jedan exaFLOPS izlazne HPC (high performance computing) snage.

Superkompjutor JUPITER, što je akronim za Joint Undertaking Pioneer for Innovative and Transformative Exascale Research, naručen je od strane superračunalnog konzorcija EuroHPC JU u listopadu 2023., a prvi od tri planirana bit će smješten u novom postrojenju u Njemačkoj, s planovima za početak rada unutar godine dana.

JUPITER će biti pokretan s više Nvidia GH200 Grace Hopper Superchipsa, glavna primjena bit će mu obuka u AI-u i postat će najmoćniji AI sustav na svijetu, s očekivanih 90 exaFLOPSa performansi kada se koristi za obuku modela AI-a.

Izgrađen oko 50 kontejnerskih modula postavljenih na 2300 četvornih metara, modularni pristup koji se koristi za smještaj trebao bi smanjiti vrijeme isporuke projekta za 50 posto, a buduće nadogradnje trebalo bi biti lakše implementirati tijekom vremena.

Kontejneri će uključivati 20 IT jedinica, 15 energetskih i deset logističkih modula. Nada je da će JUPITER biti operativan u roku od godine dana i isporučen po znatno nižoj cijeni, zahvaljujući modularnoj prirodi lokacije. Ako izgradnja bude prema planu, ovo će biti prvo superračunalo klase exascale u Europi, međutim titula najbržeg na svijetu u smislu sirove HPC brzine ipak pripada drugima - zasad.

Trenutno je to Hewlett-Packard Enterprise Frontier, koji je sposoban za 1,102 exaFLOPSa, ali možda neće dugo ostati na vrhu. El Capitan koji se trenutno gradi u američkom Nacionalnom laboratoriju Lawrence Livermore projektiran je za dva exaFLOPSa kada bude završen polovicom ove godine. Dakle, 45 puta slabiji od JUPITER-, što dovoljno govori.

Kako ulazimo u svijet u kojem ogromne količine računalne snage postaju ne samo ugodnost, već i potreba za razvoj AI-a, kvantno računarstvo i više, čini se da se tehnike izgradnje počinju razvijati istodobno s snagom samih računala.