TEHNOLOGIJA U PRAKSI

Moždani implantati za vid: Neuralink širi klinička ispitivanja i najavljuje novu generaciju čipova

Blindsight je eksperimentalna vizualna proteza koja zaobilazi oko i očni živac te izravno stimulira vidni korteks u mozgu. Sustav se sastoji od kamere – najčešće montirane na naočale – i implantata s mikroelektrodama koje u korteks šalju električne impulse, nastojeći stvoriti dojam svjetlosnih točkica (fosfena) koje mozak posloži u sliku.

Moždani implantati za vid: Neuralink širi klinička ispitivanja i najavljuje novu generaciju čipova
Depositphotos

Neuralink, tvrtka za sučelje mozak–računalo Elona Muska, sprema se za prvi ugradbeni zahvat svojeg vida‑pripomažućeg implantata Blindsight na potpuno slijepom pacijentu, čime ulazi u novu fazu razvoja tehnologije za povrat vida. Ako ispitivanja potvrde sigurnost i učinkovitost, riječ je o potencijalno prekretnom trenutku za osobe bez ikakve druge terapijske opcije.

Blindsight je eksperimentalna vizualna proteza koja zaobilazi oko i očni živac te izravno stimulira vidni korteks u mozgu. Sustav se sastoji od kamere – najčešće montirane na naočale – i implantata s mikroelektrodama koje u korteks šalju električne impulse, nastojeći stvoriti dojam svjetlosnih točkica (fosfena) koje mozak posloži u sliku. Tehnologija je ciljana na osobe koje su izgubile oba oka i očni živac ili su slijepe od rođenja, pod uvjetom da je njihov vidni korteks anatomski očuvan.

Neuralink zasad spušta očekivanja: prvi korisnici mogu računati na vrlo grubu, „pikseliziranu“ sliku nalik ranim videoigrama, dovoljno da razlikuju obrise objekata, kontraste i eventualno osnovne oblike. Tvrtka vjeruje da bi se, s vremenom i razvojem algoritama te neuroplastičnosti mozga, razlučivost mogla značajno poboljšati, pa čak i nadmašiti normalan ljudski vid dodavanjem infracrvenog ili ultraljubičastog spektra.

Američka FDA dodijelila je Blindsajtu oznaku Breakthrough Device, namijenjenu uređajima za teška i nepovratna stanja, što ubrzava interakciju s regulatorom, ali ne jamči konačno odobrenje. Paralelno se širi i program Telepathy za osobe s paralizom: u kliničkim ispitivanjima trenutno sudjeluje 21 pacijent, a prijavljeno je da pomoću implantata upravljaju računalima, aplikacijama i igrama isključivo mislima, bez ozbiljnih nuspojava vezanih uz sam uređaj.

Dio znanstvene zajednice upozorava da stimulacija korteksa ne funkcionira kao matrica piksela na zaslonu, jer neuroni obrađuju informacije u složenim uzorcima pa je pravo pitanje koliko se visoka razlučivost uopće može postići. Ipak, čak i ograničen, „crno‑bijeli“ funkcionalni vid – mogućnost da osoba sama pronađe vrata, prijeđe cestu ili prepozna siluete bližnjih – za mnoge bi bio golem iskorak u samostalnosti i kvaliteti života. Neuralink istodobno najavljuje novu generaciju implantata trostruke računske snage do kraja 2026. te brže robotske kirurške sustave, što pokazuje da je utrka za prvi komercijalno održiv moždani implantat za vid tek počela.