Moj e-račun odnosno tvrtka Elektronički računi bit će brisana s popisa za razmjenu elektroničkih računa

Moj e-račun odnosno tvrtka Elektronički računi bit će brisana s popisa za razmjenu elektroničkih računa

Foto: DepositPhotos / Ilustracija

Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta u jednom je od svojih mailova upućenih korisnicima objavilo kako će tvrtka Elektronički računi d.o.o. izbrisana s Popisa informacijskih posrednika koji razmjenjuju eRačune sukladno zakonima i normi.

 

Cijelu kronologiju pročitajte ovdje:
Moj e-račun ponovno dostupan, otvorena hajka na medije
Ministarstvo gospodarstva pojašnjava situaciju oko eRačuna

 

NASTAVAK: Naime, služba za digitalno gospodarstvo Ministarstva gospodarstva objavila je da je tvrtka Elektronički računi  izbrisana s Popisa informacijskih posrednika koji razmjenjuju eRačune sukladno zakonima i normi. Međutim, tvrtka i dalje stoji na službenim stranicama ministarstva što znači da će tek biti izbrisana (u trenutku objave teksta). Pitali smo ministarstvo o novonastaloj situaciji te čim dobijemo odgovor ćemo ga objaviti.

S druge strane, na službenim web stranicama tvrtke Elektronički računi  hvale se kako je servis Moj-eRačun je najveća mreža u Hrvatskoj za razmjenu elektroničkih računa i ostalih eDokumenata između dobavljača i kupca, pružajući korisnicima zaokruženi proces od izdavanja, preuzimanja do kolanja eDokumenata (Moj-DMS) i pohrane eDokumenata u Moj-eArhiv.

Kako stvari sada stoje u sustavu je zapelo više od 21 tisuća računa. Sada se produljuju rokovi plaćanja, koji su u Hrvatskoj do maksimalno 30 odnosno u iznimnim slučajevima 60 dana. Bit će zanimljivo koliko brzo će se korisnici Moj e-računa servisa prebaciti na neki drugi dostupan posrednički servis.

Podsjetimo, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta od 2012. godine kontinuirano provodi brojne aktivnosti u svrhu povećanja korištenja elektroničkog računa u državnoj i javnoj upravi te gospodarskom sektoru. Ministarstvo gospodarstva poduzetništva i obrta je do sada uspješno završilo dva projekta te provodi treći na temu eRačuna.

Ukupna vrijednost CEF projekta eRačuna iznosi približno 9,7 milijuna kuna, koje Ministarstvo gospodarstva poduzetništva i obrta realizira s čak 93 projektna partnera. Glavnu svrhu Projekata predstavlja osiguranje spremnosti državne i javne administracije i javnih naručitelja za primitak i obradu strukturiranih računa u elektroničkom obliku te daljnjeg razvoja elektroničkog poslovanja tijela javne vlasti i gospodarskih subjekata, što predstavlja prioritet i na razini Europske unije.

Zakon o elektroničkom izdavanju eRačuna u javnoj nabavi uvedena je obveza zaprimanja eRačuna u postupcima javne nabave i bagatelne nabave od 1.12.2018. te obveza izdavanja eRačuna u postupcima javne nabave od 1.7.2019.

Tako nakon 1.7.2019., nije dopušteno razmjenjivati papirnate račune u javnoj nabavi, već isključivo eRačune sukladne europskoj normi. Svi eRačuni u javnoj nabavi moraju biti razmijenjeni kroz nacionalnu centralnu platformu za razmjenu eRačuna pri Financijskoj agenciji (Fina) - servis eRačun za državu, što znači da se isti  moraju poslati odnosno zaprimiti putem predmetne platforme eRačun za državu.

Zakonom je obuhvaćen veći volumen eRačuna, budući da je područje primjene po Direktivi prošireno i na postupke nabave „male“/”bagatelne” vrijednosti, odnosno ispod pragova 200.000,00 kn za nabave roba i usluga te nabavu radova ispod 500.000,00 kn, odnosno za nabava koje se provede temeljem narudžbenica.

Mali dobavljači (izdavatelji računa i eRačuna koji imaju mali broj računa godišnje prema državnim/javnim tijelima – odnosno javnim i sektorskim naručiteljima) za izdavanje i zaprimanje eRačuna mogu koristiti besplatnu FINA-inu aplikaciju.

Uz to, za korištenje besplatne aplikacije je potrebno ishoditi ePotpis i pripadajući certifikat FINA-e, kojega dobavljači/izdavatelji eRačuna već imaju ukoliko šalju primjerice godišnja financijska izvješća (GFI) Poreznoj upravi ili za fizičke osobe – obrtnike svi koji posjeduju eOsobnu iskaznicu, koja u sebi ima ugrađen ePotpis i certifikat.

Sustav predviđa i prekršajne odredbe. Prekršajno će se kažnjavati javni i sektorski naručitelji i njihovi informacijsku posrednici koji će od 1. srpnja 2019. godine zaprimati papirnate  ili pdf račune u postupcima javne i bagatelne nabave, odnosno koji neće zaprimati eRačune. Također, prekršajno će se kažnjavati javni i sektorski naručitelji kada se nađu u ulozi izdavatelja računa i ukoliko neće od 1.srpnja 2019. godine izdavati eRačune u javnoj nabavi. Prekršajno će se kažnjavati i informacijski posrednici ukoliko će pružati usluge zaprimanja i slanja elektroničkih računa i pratećih isprava, koji nisu u skladu s europskom normom te ukoliko eRačune neće dostavljati preko uspostavljene nacionalne centralne platforme za razmjenu eRačuna.

Još iz kategorije

Većina građana podržava zabranu rada trgovina nedjeljom

Većina građana podržava zabranu rada trgovina nedjeljom

18.01.2020. komentiraj

Da je odluka kojim slučajem u njihovim rukama, velika većina građana Hrvatske, njih 84%, ukinula bi ili ograničila rad trgovina nedjeljom, otkriva anketa koju je proveo portal MojPosao i u kojoj je sudjelovalo više od tri tisuće ispitanika.

INFOGRAFIKA: Muškarci i dalje stoje iza većine odobrenih patenata, no sve je više i žena

INFOGRAFIKA: Muškarci i dalje stoje iza većine odobrenih patenata, no sve je više i žena

18.01.2020. komentiraj

Tehnologija napreduje iz dana u dan, a nešto sporije prate je društvene promjene, što se može vidjeti iz podatka da iza većine odobrenih patenata diljem svijeta i dalje svoje muškarci. Dakle, žene još uvijek nisu dovoljno prisutne u tehnološkom svijetu, odnosno, ne stoje u dovoljnoj mjeri iza izuma.

INFOGRAFIKA: Zemlje s najvećim brojem žena inovatorica

INFOGRAFIKA: Zemlje s najvećim brojem žena inovatorica

17.01.2020. komentiraj

Inovacije iza kojih stoje žene činile su u 2017. tek 13,07 posto svih koje su te godine prijavljene te odobrene od strane nadležnih institucija. No, nije u cijelom svijetu tako loša situacija po žene i to se može vidjeti po brojkama Britanskog ureda za intelektualno vlasništvo.