Međusobna usklađenost očekivanih ishoda, načina poučavanja i načina vrednovanja je ključna za kvalitetno obrazovanje

U Srcu je održan panel „Vrednovanje studentskog postignuća – trebamo li mijenjati metode i zašto?“ kao središnje događanje ovogodišnjeg Tjedna Centra za e-učenje.  

U panelu su sudjelovali izv. prof. dr. sc. Nenad Judaš s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Vedran Katavić s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Snježana Kužir s Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i prof. dr. sc. Vesna Vlahović Štetić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a moderirala ga je doc. dr. sc. Sandra Kučina Softić, pomoćnica ravnatelja Srca. 

Tijekom panela raspravljalo se o važnosti ishoda učenja i načinima provedbe vrednovanja studentskog postignuća, kao i kada i u kojoj mjeri koristiti testove kao oblik vrednovanja. Uz to, panelisti su posebice istaknuli važnost konstruktivnog poravnanja odnosno međusobnu usklađenost očekivanih ishoda, načina poučavanja i načina vrednovanja što je jedan od ključnih čimbenika u realizaciji kvalitetnog nastavnog procesa te da tijekom studija studenti osim znanja trebaju stjecati i vještine koje također treba vrednovati.

Vrednovanje je neophodno za dobivanje povratne informacije je li student ostvario definirane ishode učenja i u kojoj mjeri, te osim onog najčešćeg, a to je vrednovanje naučenog, važno je i za poticanje učenja. Također potrebno je uz kognitivnu domenu učenja, ispitivati i vrednovati afektivnu i psihomotoričku domenu kako bi se dobio potpuni uvid u ostvareni napredak studenta.

Panelisti su istaknuli sve veću potrebu i važnost formativnog vrednovanja. Formativno vrednovanje je vrednovanje za učenje ili kao učenje, i podrazumijeva kontinuirano praćenje dinamike i kvalitete napredovanja studenta tijekom procesa učenja i davanje povratne informaciju studentu o njegovom napretku. Ono uključuje zadatke, aktivnosti na nastavi, kvizove, kolokvije koji sadrže povratne informacije i prilike za intervenciju nastavnika. U tom području vrlo korisne i praktične postaju digitalne tehnologije i alati koji nastavnicima omogućavaju bolju optimizaciju vremena uloženog u proces vrednovanja i provjere znanja i vještina kao i osmišljavanje interaktivnih načina provjere znanja i vještina i provedbe vrednovanja. Pritom u fokusu stalno trebaju biti ishodi učenja. Ni jedna digitalna metoda nije vrjednija od druge sve dok s njom mjerimo ishod učenja. One su tu prvenstveno kako bi nastavnicima omogućile jednostavnije davanje povratne informacije studentima što je važno za njihov put učenja i neophodno za uspostavljanje partnerskog odnosa između nastavnika i studenta. Tijekom panela također se raspravljalo i o prepisivanju i varanju na testovima i ispitima, te varaju li studenti više u online okruženju.

Panelisti su se složili da je potrebno odmaknuti se od dosadašnje studentske prakse „učenja za ispit“ što se provjeravalo sumativnim vrednovanjem i fokusirati se na učenje kao kontinuirani proces te na povezivanje usvojenog znanja i vještina. Uvođenjem formativnog vrednovanja u većoj mjeri kao i mogućnosti samovrednovanja studenata te vršnjačkog vrednovanja u svoje kolegije nastavnici pomažu svojim studentima da ostvare ishode učenja te studenti dobivaju jasnu sliku zašto je potrebno usvojiti određena znanja i vještine i kako će im to pomoći u daljnjem obrazovanju. Na taj se način postiže konstruktivno poravnanje i kontinuirano se usklađuju ishodi učenja, metode poučavanja i metode vrednovanja, a samim time imamo zadovoljne nastavnike i studente. Na kraju je zaključeno da je potrebno osigurati nastavnicima kontinuirano stručno usavršavanje i stjecanje digitalnih kompetencija, a Srce kroz svoje obrazovne programe te posebice Centar za e-učenje na tome radi već dugi niz godina.