Zbog neizvršenih obveza, 31. prosinca 2025. godine evidentirano je 12.537 poslovnih subjekata, što je 8,3 posto manje nego mjesec ranije te neznatno manje u odnosu na isto razdoblje 2024. godine.
Prema najnovijim podacima Financijske agencije (Fina), na kraju prosinca 2025. godine u Hrvatskoj je zabilježen pad broja poslovnih subjekata s neizvršenim osnovama za plaćanje, dok se istodobno dug građana nastavlja zadržavati na vrlo visokim razinama. Podaci iz Očevidnika redoslijeda osnova za plaćanje pokazuju blago poboljšanje u poslovnom sektoru, ali i upozoravaju na dugoročne financijske izazove kućanstava.
Poslovni subjekti: pad broja blokiranih i smanjenje duga
Zbog neizvršenih obveza, 31. prosinca 2025. godine evidentirano je 12.537 poslovnih subjekata, što je 8,3 posto manje nego mjesec ranije te neznatno manje u odnosu na isto razdoblje 2024. godine. Ukupna glavnica duga poslovnih subjekata iznosila je 667 milijuna eura, dok su kamate dosegnule dodatnih 228 milijuna eura.
Najveći dio duga i dalje se odnosi na pravne osobe. Iako one čine 42,9 posto svih blokiranih poslovnih subjekata, na njih otpada čak 81 posto ukupnog iznosa neizvršenih obveza, odnosno oko 540 milijuna eura glavnice. Preostalih 7.161 dužnika su fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost, s ukupnim dugom od 127 milijuna eura.
Građani: manje blokiranih, ali dug veći nego lani
Krajem prosinca 2025. godine u blokadi je bilo 196.807 građana, što je blagi pad u odnosu na prethodni mjesec i oko 1,2 posto manje nego godinu ranije. Međutim, ukupna glavnica njihova duga dosegnula je gotovo 3 milijarde eura, što je rast od 1,8 posto u odnosu na prosinac 2024.
Uz glavnicu, potrošači su krajem godine dugovali i dodatnih 1,18 milijardi eura kamata, pa je ukupni dug građana premašio 4,16 milijardi eura. Posebno zabrinjava podatak da se dug prema bankama, bez kamata, približio iznosu od 640 milijuna eura.
Iako se broj blokiranih subjekata postupno smanjuje, visoki iznosi duga – osobito kod građana – ostaju ozbiljan izazov. Ulazak u 2026. godinu donosi umjereni optimizam za poslovni sektor, ali i jasnu potrebu za sustavnijim rješavanjem problema prezaduženosti kućanstava.
Europska komisija je predstavila paket tehnološke suverenosti čija je okosnica Cloud and AI Development Act (CADA), zakonodavni prijedlog kojim se uvodi jedinstveni okvir za procjenu suverenosti oblaka i umjetne inteligencije za europsku javnu upravu.
Tvrtka ANIQ, prva akcelerirana tvrtka Poduzetničkog inkubatora PISMO powered by A1, službeno je predstavila projekt RAGNA - istraživačko-razvojni projekt vrijedan više od 2,5 milijuna eura kojim će, u suradnji sa Sveučilištem Algebra Bernays i tvrtkom Protopixel, razvijati inovativnu AI platformu za upravljanje Game Design Dokumentom (GDD), jednim od ključnih alata u procesu razvoja videoigara. Početak projekta obilježen je početnom konferencijom i panel raspravom održanom u Novskoj.
SoftBank je lansirao kibernetički sigurnosni proizvod temeljen na OpenAI modelima, čime je dodatno ojačana teza da se generativni AI sve brže pretvara iz horizontalne tehnologije u vertikalne, komercijalno definirane enterprise proizvode. Sama objava važna je zato što dolazi od velike telekom i tehnološke grupe koja AI ne pozicionira samo kao interni alat za učinkovitost, nego kao tržišni sigurnosni proizvod s konkretnom poslovnom logikom. Time se potvrđuje i širi tržišni trend: veliki operatori, sistem integratori i tehnološki konglomerati žele zauzeti dio vrijednosnog lanca u kojem se spajaju AI modeli, poslovni podaci i sigurnosne operacije.
