Iako je to već jednom nakratko uspio tijekom ove godine, prvi čovjek Amazona Jeff Bezos sada je definitivno pretekao osnivača Microsofta Billa Gatesa na ljestvici najbogatijih ljudi svijeta.
Tomu su najviše pridonijeli izvrsni poslovni rezultati njegove kompanije u trećem ovogodišnjem kvartalu, što je dodatno poguralo vrijednost dionica Amazona i tako povećalo procijenjeno Bezosovo bogatstvo. Zahvaljujući skoku cijena dionica od 13 posto, Bezos je u kratkom vremenu povećao svoje procijenjeno bogatstvo za gotovo deset i pol milijardi dolara i time pretekao Gatesa koji je neprestano bio na čelu liste najbogatijih još od 2013. godine.
Kako smo već naveli u uvodu, ove je godine u jednom trenutku također uspio preskočiti Gatesa (krajem srpnja), ali se do kraja tog trgovinskog dana vrijednost dionica Amazona smanjila pa je za definitivno preuzimanje vodećeg mjesta spomenute liste morao pričekati još tri mjeseca. Na ruku mu je išlo i to što je u kolovozu Gates, inače poznat po svom humanitarnom djelovanju, donirao Microsoftove dionice u vrijednosti od 4,6 milijardi dolara.
Ipak, presudni element je snažan rast Amazona koji zahvaljujući širenju u novim segmentima sve više zarađuje. Procjenjuje se kako Bezos trenutačno vrijedi 93,8 milijardi dolara što je za preko pet milijardi više od Gatesa. Ova je godina u poslovnom smislu sjajna za Amazon pa se to izravno odrazilo i na Bezosovo osobno bogatstvo koje se u 2017. uvećalo za čak 28,5 milijardi. I Gates sada vrijedi osjetno više nego u siječnju. Unatoč činjenici da je donirao 4,6 milijardi, njegovo se procijenjeno osobno bogatstvo ove godine povećalo za 6,3 milijarde dolara.
Pregled najvećih proboja podataka u 2026. otkriva obrazac koji se ponavlja: mnogi incidenti nisu bili posljedica tehnički savršenih napada, nego propusta koje je bilo moguće spriječiti. Među najčešćim uzrocima ističu se socijalni inženjering, kompromitirani pristupni podaci i loše konfigurirana okruženja u oblaku. Slika koja iz toga proizlazi pokazuje da je velik dio sigurnosnih problema posljedica nedostatka osnovnih praksi i vještina, a ne samo tehnološkog jaza.
U industriji poluvodiča sve se više raspravlja o arhitekturama procesora za umjetnu inteligenciju koje bi mogle preispitati dominantnu ulogu memorije visoke propusnosti. Razmatraju se rješenja oslonjena na drukčije vrste memorije, posebno za izvođenje modela, gdje zahtjevi nisu isti kao kod treniranja. Takav razvoj mogao bi s vremenom promijeniti strukturu tržišta komponenti za umjetnu inteligenciju i odnos među proizvođačima različitih vrsta memorije.
Tržište agentnih alata za kodiranje, koji programerima omogućuju da dio razvoja prepuste umjetnoj inteligenciji, ulazi u fazu u kojoj su dobici u produktivnosti sve mjerljiviji, ali i ekonomski model sve složeniji. Prema nalazima istraživačkih kuća, velika većina inženjerskih voditelja bilježi poboljšanja, uz prosječni neto dobitak u produktivnosti koji se mjeri u dvoznamenkastim postocima. Istodobno, način naplate prema potrošnji unosi promjenjivost u troškovnu strukturu, što mijenja narav procjene isplativosti.
