Inovacije iz Hrvatske ciljaju svemir od pročišćavanja zraka do ionskog pogona

Ideja za Hispace pojavila se na konferenciji Infobip Shift, a ove godine cilj je postati partner Infobipa Startup Tribe,  ističe za ICTbusiness.info i ICTbusiness TV Bernard Ivezić, inicijator i suosnivač udruge Hispace i dodaje kako su osnovani prije godinu dana, a aktivnosti su se vrlo brzo pretvorile u konkretne projekte.

Prvi značajan iskorak bio je ulazak u konzorcij koji je pobijedio na natječaju Europske svemirske agencije (ESA) s projektom usmjerenim na popularizaciju svemirske industrije u Hrvatskoj, ističe Ivezić.

Prema njegovim riječima drugi važan trenutak dogodio se odmah nakon otvaranja mogućnosti pristupa profesionalnih članova, kada se pridružilo 30 novih članova. „Danas se Hispace postupno otvara prema organizacijama s ciljem ostvarivanja partnerstava koja će dati dodatni smisao različitim startupima, tvrtkama i drugim dionicima zainteresiranima za razvoj hrvatske svemirske industrije“, tvrdi Ivezić.

Pojasnimo o kakvoj je industriji riječ, Space Foundation navodi da je svjetska svemirska ekonomija 2024. dosegla 613 milijardi dolara, uz rast 7,8% u odnosu na 2023. Komercijalni segment čini oko 78% ukupne vrijednosti. Za 2023. izvještavaju 570 milijardi dolara.

Prema izvješću Satellite Industry Associationa (SIA), ukupni prihodi satelitske industrije u 2024. iznosili su 293 milijardi dolara. Od toga su prihodi od zemaljske opreme 155,3 milijardi dolara, satelitskih usluga 108,3 milijardi dolara, proizvodnje satelita 20 milijardi dolara, a lansirne usluge 9,3 milijardi dolara. SIA također bilježi 259 orbitalnih lansiranja u 2024., od čega je 224 komercijalno ugovoreno.

Space Foundation za prvo polugodište 2025. bilježi “najprometniji” početak godine otkako prate podatke, s 149 lansiranja u prvih šest mjeseci.

Svemirska industrija otvara prostor za brojne struke i sektore – od pravnika do turizma, ističe dalje Ivezić i dodaje da razvoj svemirskog turizma sve je snažniji, a istodobno raste i potreba za razvojem novih tehnologija. Velike industrijske kompanije iz Hrvatske mogu se uključiti u taj proces, no sve više prilika otvara se i za inovativne male firme koje razvijaju rješenja primjenjiva u svemiru.

Primjer je Nuotwo, projekt Marka Brkljače. Njegovi paneli predstavljaju gradivni element koji se može ugrađivati u zgrade, a kemijskim i mehaničkim putem pročišćavaju zrak i uklanjaju CO2. Upravo pitanje pročišćavanja zraka ključno je u svemirskim misijama, pa se tehnologija prirodno usmjerava i prema tom području.

Drugi primjer je tvrtka Protostar Labs iz Osijeka, koja je razvila AI koji je ESA testirala na svom satelitu te je prva tvrtka iz Hrvatske čiji je softver korišten u orbiti. Oikon pak radi na projektima zaštite okoliša, koristeći svemirske tehnologije kako bi se pratile migracije ptica i očuvanje podmorja. Podaci se koriste za koordinaciju lokacija vjetroelektrana, s ciljem smanjenja smrtnosti ptica koje prolaze tim rutama.

Jedna od najneobičnijih tehnologija razvija se kroz projekt Pulsar Labs. Oni u suradnji s partnerima rade na ionskom pogonu za satelite. Ionski pogon smatra se jednom od najnaprednijih i dugoročno najperspektivnijih rješenja za svemirske letjelice.